Govor mržnje u Bosni i Hercegovini sve češće postaje alat političke borbe, posebno uoči izbora. Ujedinjeni narodi i UNESCO pokrenuli su novu inicijativu s ciljem jačanja partnerstava i stvaranja mehanizama za suzbijanje toksičnih narativa u javnom prostoru.
Govor mržnje u bosanskohercegovačkom društvu odavno je prestao biti izoliran incident i postao je dio svakodnevnog javnog diskursa. Kroz društvene mreže i medijski prostor, neprimjerena retorika truje odnose, produbljuje podjele i obeshrabruje svaku vrstu konstruktivnog dijaloga. „Govor mržnje je postao, ako tako možemo reći, novo normalno, što ne bi smjelo biti. I ono što je zaista poražavajuće je to da je sloboda izražavanja postala izlika za to što se koristi govor mržnje i to se ne smije događati. Što mi želimo postići kroz ovaj projekt jeste postići jednu veoma snažnu međuinstitucionalnu suradnju između institucija na razini BiH, na razini županija, s nevladinim sektorom i akademijom, kako bi pronašli modalitete, svjesni smo toga da ne možemo u potpunosti zaustaviti govor mržnje, ali da ga smanjujemo konstantno u sljedećem razdoblju“, rekao je Siniša Šešum, voditelj Ureda UNESCO-a u BiH. Posebno na udaru marginalizirane skupine
Posebno su na udaru marginalizirane skupine, poput sudionika Povorke ponosa, čija se prava često dovode u pitanje upravo kroz zapaljivu retoriku pojedinih aktera na javnoj sceni. S druge strane, u godini predizborne kampanje, ovakvi narativi postaju još intenzivniji. „Nažalost i dalje vidimo narative koji negiraju patnje, glorificiraju osuđene ratne zločince i relativiziraju genocid i druge zločine koji su već presuđeni na sudu. Sada kada se BiH približava još jednom izbornom ciklusu, svi akteri na javnoj sceni imaju odgovornost podržati kvalitetan javni diskurs. Odgovorno ponašanje uključuje da se ne negira genocid, da se ne potiče mržnja, da nema relativizacije genocida, da nema glorifikacije ratnih zločina i presuđenih ratnih zločinaca, da se borimo protiv dezinformacija i da podržavamo novinare i rad civilnog društva“, rekla je Arnhild Spence, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH. Edukacija mladih kao dugoročno rješenje
Jedini dugoročni izlaz iz ovakvog stanja, smatraju nadležni, jeste edukacija novih generacija. Cilj je stvoriti društvo čiji će članovi biti imuni na manipulacije i tehnologije koje potiču netrpeljivost. „Moramo izgraditi i odgojiti jednu potpuno novu generaciju ljudi koji će naslijediti nas koji očito nismo uspjeli u ovome. Možda pod izazovima poslijeratnog društva, trauma koje se iznova i iznova oživljavaju kroz politički diskurs, postoji veliki broj razloga zašto mi nismo uspjeli i zašto je društvo možda podijeljenije nego ikad. Ono što je bitno jeste da radimo s mladima i da za nekoliko godina, čim prije to bolje, najodgovornije pozicije u društvu preuzmu oni koji su otporni ne samo na ovu vrstu govora, nego i na nove tehnologije koje to potiču“, rekao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH. Partnerstvo protiv govora mržnje
Upravo s tim ciljem pokrenut je projekt „Partnerstva za jednakost: Ne govoru mržnje i narativima koji potiču podjele u Bosni i Hercegovini“. Projekt bi kroz jačanje partnerstava između nadležnih institucija i akademske zajednice pokušao uspostaviti sustavni odgovor na rastući problem govora mržnje u Bosni i Hercegovini.
Scena.ba
