Antraks je akutna zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, a poznata je od davnina, najčešće kao bolest biljojeda. Kod ljudi se u kožnom obliku naziva crni prišt, dok se u veterinarskoj medicini često koristi naziv bedrenica.
Premda je još u nedjelju ideja da goveda iz Maovica Gornjih ugibaju zbog zarazne bolesti bila posve isključena, Veterinarski institut na temelju posljednjih uzoraka sada je utvrdio kako je ipak riječ o bedrenici, zaraznoj bolesti od koje umiru goveda, a zarazna je i za ljude.
Kako stoji na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, bedrenica ili antraks je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore koje kontaminiraju hranu, primjerice travu ili sijeno. Isto tako, stoji kako se bolest se prvenstveno javlja kod životinja, no mogu se zaraziti i ljudi.
Bedrenica kod životinja
Cijepljenje životinja i uklanjanje onih bolesnih i zaraženih znatno je smanjilo učestalost obolijevanja od ove bolesti, no spore antraksa mogu se i dalje naći na uzorcima tla u cijelom svijetu.
Preživači (goveda, koze, ovce, konji) oboljeli od bedrenice najčešće uginu iznenada bez izraženih znakova bolesti, iako kod nekih može doći do teturanja, drhtanja, probavnih smetnji i otežanog disanja.
Životinje oboljele od bedrenice se ne liječe, već se provode mjere kontrole kao što su pravilno zbrinjavanje lešina, zabrana kretanja i cijepljenje prijemljivih životinja. Također, važne su biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija te kontrola glodavaca. Prijenos bolesti s jedne životinje na drugu nije dokazan, a se bolest širi prvenstveno putem okoliša.
Bedrenica kod ljudi
Kod ljudi najčešće se javlja kao kožna bolest koja se pojavljuje u obliku tamnih, bezbolnih ranica na izloženim dijelovima tijela, uglavnom nakon kontakta s kožom ili tkivima zaraženih životinja.
Rjeđi, ali vrlo opasan, je plućni (inhalacijski) oblik koji počinje simptomima sličnim gripi, a brzo može napredovati do teških respiratornih smetnji i šoka, često sa smrtnim ishodom.
Treći oblik je crijevna zaraza popraćena bolovima u trbuhu, povraćanjem, proljevom i visokom temperaturom nakon konzumacije zaraženog mesa, također s visokom smrtnošću bez pravodobnog liječenja.
Bedrenica se najčešće prenosi kontaktom kože sa sporama bakterije, udisanjem prašine ili konzumacijom nedovoljno pečenog mesa zaraženih životinja. Liječenje se provodi antibioticima, a uspjeh terapije uvelike ovisi o brzini postavljanja dijagnoze i početka liječenja.
Scena.ba
