Kada razmišljamo o očuvanju zdravlja mozga u starijoj dobi, često prvo pomislimo na križaljke, sudoku i druge mentalne izazove.
No istraživanja sugeriraju da je slika mnogo šira – ono što svakodnevno jedemo, koliko se krećemo, pušimo li i koliko održavamo mozak aktivnim također bi moglo imati važnu ulogu.
Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology posebno je zanimljivo jer sugerira da zdravije životne navike mogu biti povezane s boljim kognitivnim sposobnostima čak i kod osoba kod kojih su nakon smrti pronađene moždane promjene povezane s Alzheimerovom bolešću.
Znanstvenici su analizirali podatke 586 osoba uključenih u dugogodišnji Rush Memory and Aging Project. Sudionici su praćeni godinama, redovito su prolazili kognitivna testiranja i davali podatke o svojim životnim navikama, a nakon smrti njihovi su mozgovi pregledani radi utvrđivanja znakova različitih neuroloških bolesti.
Izdvojilo se pet navika.
1. Redovito se krećite
Tjelesna aktivnost nije važna samo za srce, mišiće i održavanje tjelesne težine. Povezuje se i s boljim zdravljem mozga.
U istraživanju se kao jedna od zdravih navika računalo najmanje 150 minuta umjerene do intenzivnije tjelesne aktivnosti tjedno. To ne mora nužno značiti svakodnevne iscrpljujuće treninge – brzo hodanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti koje ubrzavaju puls mogu pomoći da se dosegne preporučena količina kretanja.
2. Pazite što je na tanjuru
Druga navika odnosila se na kvalitetu prehrane. Istraživači su se koristili MIND načinom prehrane, koji kombinira elemente mediteranske i DASH prehrane te je posebno osmišljen s naglaskom na zdravlje mozga.
Prednost daje lisnatom zelenom i drugom povrću, bobičastom voću, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, ribi i maslinovu ulju, dok ograničava određene namirnice bogate zasićenim mastima i visoko prerađenu hranu.
Ne radi se, dakle, o jednoj ‘čudotvornoj’ namirnici, nego o dugoročnom obrascu prehrane.
3. Nemojte pušiti
Nepušenje se također našlo među pet ključnih čimbenika. Pušenje je odavno povezano s nizom zdravstvenih problema, a njegov utjecaj ne zaobilazi ni mozak.
Prestanak pušenja zato nije važan samo za pluća i kardiovaskularno zdravlje nego je dio šire strategije zdravog starenja.
4. Alkohol – što manje, to bolje
U izvornom istraživanju jedna od pet kategorija bila je ograničena konzumacija alkohola. Međutim, današnje javnozdravstvene preporuke sve više naglašavaju da alkohol ne treba početi piti radi potencijalne zdravstvene koristi.
Drugim riječima, ova studija nije razlog da osoba koja ne pije uvede čašu vina u svoju svakodnevicu. Ako se alkohol konzumira, količina je važna, a individualni zdravstveni rizici razlikuju se od osobe do osobe.
5. Dajte mozgu posao
Čitanje, učenje novih stvari, igre koje zahtijevaju razmišljanje, posjećivanje muzeja i druge kognitivno stimulirajuće aktivnosti bile su peti dio zdravog životnog profila.
Poanta nije nužno svakoga dana rješavati sudoku. Važnije je redovito izlagati mozak aktivnostima koje zahtijevaju pažnju, razmišljanje, pamćenje ili učenje.
Što je više zdravih navika, rezultati su bili bolji
Najzanimljiviji rezultat bio je kumulativni učinak. Sudionici koji su slijedili veći broj zdravih navika u prosjeku su imali bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti.
Veza je ostala prisutna čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir promjene u mozgu povezane s demencijom. Autori su zaključili da zdrav način života može pružiti svojevrsnu kognitivnu rezervu koja mozgu pomaže bolje funkcionirati unatoč određenim patološkim promjenama. Ipak, rezultati ne znače da se Alzheimerova bolest ili druge demencije mogu spriječiti samo promjenom životnog stila. Riječ je o opservacijskom istraživanju koje pokazuje povezanost, a ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu.
Dobra vijest je puno jednostavnija: navike koje već povezujemo sa zdravijim srcem i tijelom – kretanje, kvalitetna prehrana, nepušenje i aktivan život – mogle bi biti vrijedne i kada razmišljamo o tome kako što dulje sačuvati zdravlje mozga.
Scena.ba
