Ako ostanemo bez urbanih stabala, hrvatski gradovi postat će betonirane pećnice, upozorava Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće te poručuje kako su ulaganja u stabla zapravo ulaganja u klimatsku otpornost Hrvatske
“Bez promjene odnosa prema urbanom zelenilu, hrvatski gradovi gube prirodnu obranu od ekstremnih vrućina”, ističe Poštenjak, naglašavajući da velika odrasla stabla gradovima pružaju hlad, zadržavanje vode i druge ekosustavne koristi.
Gubitak stabla, dodao je, nije samo estetski, nego i ogroman financijski gubitak jer svako izgubljeno odraslo stablo znači veće troškove hlađenja, veći pritisak na zdravstveni sustav, veće rizike od poplava i desetljeća čekanja da novo stablo nadoknadi izgubljene funkcije.
Znanstvena zajednica već četiri desetljeća potvrđuje da blizina urbanog zelenila smanjuje stres, smanjuje učinak “toplinskih otoka”, pročišćava zrak, zadržava oborinske vode te štiti zdravstveni sustav od pritisaka uzrokovanih ekstremnim vrućinama. Stabla hlade gradove, smanjuju buku, povećavaju vrijednost nekretnina te dokazano poboljšavaju mentalno i fizičko zdravlje stanovnika, ističe Poštenjak.
“Ulaganje u kvalitetnu sadnju nije trošak. To je ulaganje u sigurnost, zdravlje i otpornost gradova. Ulaganje u stabla zapravo je ulaganje u klimatsku otpornost Hrvatske“, poručuje.
Prave posljedice ovosezonskih suša vidjet ćemo tek na jesen
Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suočava s novim valom ekstremnih vrućina, porastom ljetnih temperatura, duljim toplinskim valovima i značajnim padom oborina u ključnom razdoblju intenzivne vegetacije od lipnja do rujna. U takvim uvjetima, upozorava prvi hrvatski doktor za drveće, stabla postaju jedna od najvažnijih infrastrukturnih komponenti gradova, ali istodobno i najugroženija jer su među prvima izložena drastičnoj potrošnji vode.
Kaže da se otpornost gradskog zelenila planira prije sadnje, a ne tek kada nastupi šteta. Ako mu ne osiguramo dovoljno kvalitetnog, nesabijenog tla, osuđujemo ga na život u stresu. Nedostatak vode usporava i prekida fiziološke procese u biljci. Prvi simptomi su venuće i kloroza, no ako suša potraje, stablo odbacuje lišće, dolazi do kolapsa provodnih elemenata, pa čak i odumiranja čitavog organizma.
Jedan od najopasnijih mehanizama obrane stabla u urbanim uvjetima jest i pojava ljetnog odbacivanja grana. Radi se o iznenadnom lomu teških, donjih grana kod odraslih stabala, najčešće hrastova, jasena, bukve i brijestova nakon dugih sušnih razdoblja, što predstavlja izravnu opasnost za prolaznike i imovinu.
Poštenjak kao dodatan problem u hrvatskim gradovima izdvaja i zbijeno tlo, nastalo dugogodišnjim gaženjem, prometom i građevinskim radovima. U takvom tlu nestaju sitne pore za zrak i vodu, pa kiša uglavnom otječe po površini umjesto da natapa korijen. Stoga je kod zalijevanja odraslih i mladih stabala iznimno važno provoditi dubinsko natapanje, ističe.
Rješenje vidi i u pametnom planiranju, navodeći da je stablo s dubokim i širokim korijenom znatno otpornije na vjetroizvale – pojavu gdje olujni vjetrovi izvaljuju cijela stabla, što je sve češći scenarij tijekom ljetnih oluja u Hrvatskoj.
“Svako izgubljeno odraslo stablo znači gubitak besplatnog hlađenja ulica, smanjenja buke i pad vrijednosti nekretnina”, kaže Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, ističući kako mladom stablu trebaju desetljeća da nadoknadi funkciju jednoga odraslog stabla.
Zato, poručuje, ulaganje u dekompakciju tla, pravilnu sadnju i natapanje nije luksuz, nego ključna investicija u sigurnost i održivost naših gradova u godinama koje dolaze.
Scena.ba
