U SAMO dva mjeseca, predsjednik Volodimir Zelenski od prvog svjetskog čelnika koji je podržao američku vojnu operaciju na Bliskom istoku postao je otvoreni kritičar vanjske politike Washingtona. Do ove primjetne promjene tona došlo je u trenutku novog zastoja u bilateralnim odnosima, dok je Washington zaokupljen ratom protiv Irana i osjetljivim diplomatskim naporima.
Nejasne poruke iz SAD-a, nesigurnost oko isporuke oružja i, kako tvrde ukrajinski dužnosnici, prekršena obećanja, potiču sve veće frustracije u Kijevu, navode tri izvora upoznata sa situacijom, piše The Kyiv Independent.
“Jasno je s kim imamo posla… Objektivno, postoje teške situacije koje ne stvaraju pozitivnu atmosferu”, rekao je za The Kyiv Independent jedan visoki ukrajinski dužnosnik. Iako se dužnosnici suzdržavaju od toga da situaciju opišu kao raskid, nedostatak povjerenja sve je teže prikriti.
Pokušaji suradnje i “čelični živci”
U Ukrajini postoji izraz “čelični živci”, a mnogi u Kijevu koriste ga kada opisuju pristup Zelenskog u odnosima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Mjesecima je taj pristup podrazumijevao suzdržanost.
Kada je u prosincu stajao uz Trumpa nakon razgovora usmjerenih na oživljavanje pregovora s Rusijom, Zelenski se samo kontrolirano nasmiješio na izjavu američkog predsjednika kako “Rusija želi vidjeti uspjeh Ukrajine”.
“Zvuči pomalo čudno, ali Putin je bio vrlo velikodušan u svojim osjećajima vezanim za uspjeh Ukrajine”, rekao je Trump, i to u trenutku dok je Rusija nastavljala masovne napade na civilnu infrastrukturu s ciljem da se Ukrajina smrzne. Taj je trenutak postao primjer koliko je Kijev pažljivo pokušavao voditi odnos s Trumpom – javno gutajući frustracije i uzvraćajući samo kada je to bilo nužno.
No, posljednjih mjeseci primjetan je zaokret. U jednoj od nedavnih izjava, Zelenski je izravno kritizirao dvojicu američkih izaslanika uključenih u ukrajinski mirovni proces, rekavši da njihov pristup pokazuje nepoštovanje prema Kijevu. “Doći u Moskvu, a ne u Kijev, to je nepoštovanje, jednostavno nepoštovanje”, rekao je 20. travnja.
Zelenski je također kritizirao američkog potpredsjednika J. D. Vancea zbog toga što je pohvalio obustavu američke vojne pomoći Ukrajini, rekavši da takav stav koristi Rusiji i slabi Sjedinjene Države.
Njegova odluka da se ne oglašava nakon pucnjave na večeri dopisnika Bijele kuće sada se uklapa u taj, čini se, novi obrazac. “Naravno da osuđujemo nasilje”, rekao je jedan ukrajinski dužnosnik. “Ali bilo bi neprimjereno da mi dajemo izjave, budući da se oni nisu oglasili čak ni kad smo mi bili pod masovnim napadima”.
Unatoč tome, ukrajinski dužnosnici ustraju na tome da se ne radi o namjernoj strategiji sukobljavanja.
“Iznutra nemamo dojam da se kritika pojačala”, rekao je isti dužnosnik. Umjesto toga, pojasnio je, promijenio se sam odnos, a ukrajinske poruke samo su se prilagodile toj stvarnosti. “Puno je javne komunikacije. Reakcija je uslijedila kao odgovor na situaciju”.
Oleksandr Merežko, predsjednik vanjskopolitičkog odbora ukrajinskog parlamenta, kaže da Zelenski pokušava održati tešku ravnotežu. “Vidim da je predsjednik u određenom smislu odabrao pravi smjer. On se prema Trumpu odnosi s velikim poštovanjem, ali ako se s nečim ne slaže, to otvoreno i kaže”. No, to balansiranje postaje sve teže.
Oružje, NATO i sve veća frustracija
Vojna suradnja postala je još jedan izvor tihe tjeskobe. Za razliku od Bidenove administracije, Trumpova Bijela kuća suzdržala se od pružanja izravne vojne pomoći Ukrajini. Umjesto toga, pomoć sve više stiže kroz prodaju oružja i mehanizme nabave koji uključuju saveznike iz NATO-a.
Neka izvješća sugerirala su da Washington koristi isporuke oružja Ukrajini kao polugu u širim pregovorima s europskim vladama. Dužnosnik američkog Ministarstva obrane odbacio je tu tvrdnju. “Osiguravamo da američke snage te snage naših saveznika i partnera imaju ono što im je potrebno za borbu i pobjedu”, rekao je za The Kyiv Independent.
Ipak, frustracija raste diljem Europe. Jedan izvor upoznat s raspravama rekao je da postoji “značajna frustracija ovom administracijom” te da ona izravno utječe na sposobnost Ukrajine da osigura hitno potrebno naoružanje. Neke vlade koje doprinose naporima nabave žele da njihova podrška ostane tajna zbog političke osjetljivosti. “Vrlo je teško usmjeriti taj novac čak i za kupnju raketa za Patriote”, rekao je izvor.
Sustav protuzračne obrane postao je jedno od najkritičnijih vojnih pitanja za Ukrajinu. Sustavi Patriot američke proizvodnje ostaju najučinkovitija obrana zemlje od ruskih balističkih projektila – prijetnje koju malo koji drugi sustav može pouzdano zaustaviti.
Nedostatak je postao toliko ozbiljan da je Zelenski naložio zapovjedniku ukrajinskog ratnog zrakoplovstva da izravno kontaktira partnere koji su ranije obećali rakete Patriot i druge sustave protuzračne obrane.
Glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea neki dužnosnici također vide kao osobu čija je pozicija kod Trumpa oslabljena, posebno nakon napetosti oko, kako Washington smatra, nedovoljnog angažmana NATO-a tijekom rata s Iranom. Rutte je bio ključan u pregovorima o Popisu prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PURL), koji su u srpnju potpisali NATO i SAD, a kojim je stvoren okvir za nabavu hitne vojne opreme za Ukrajinu. Taj mehanizam sada se čini manje izvjesnim.
Ignorirani dogovor o dronovima
Rastuću frustraciju dodatno potpiruje prijedlog o partnerstvu u razvoju dronova koji je Ukrajina uputila Washingtonu – dogovor koji je, kako tvrde u Kijevu, SAD uglavnom ignorirao.
Prema izvoru upoznatom s razgovorima, Ukrajina je tu inicijativu višekratno predstavljala još prošle godine, uključujući i izravno Trumpu i njegovom timu. Prijedlog se fokusirao na dijeljenje ukrajinskih, u borbi provjerenih tehnologija za dronove, posebno sustava dizajniranih za suzbijanje iranskih dronova tipa Shahed – upravo onakve prijetnje s kojom se američke snage sada suočavaju na Bliskom istoku.
Kijev je godinama gradio tu stručnost pod pritiskom rata. Ukrajinska protuzračna obrana razvila je neke od najpraktičnijih svjetskih strategija za presretanje masovnih napada dronovima.
Nakon eskalacije rata u Iranu, činilo se da su američki dužnosnici shvatili da su “propustili dobru priliku”, rekao je izvor. Kijev je obnovio prijedlog, ali odgovora i dalje nije bilo. “Trump je naložio svojim ljudima da to istraže… ali od toga nije bilo ništa”, rekla je ta osoba.
Za ukrajinske dužnosnike, prijedlog je bio i dio šireg napora da se Trumpa angažira kroz ono što su smatrali njegovim omiljenim političkim jezikom: sklapanjem poslova. Ali ni to nije uspjelo promijeniti njegov javni ton.
“Zadnja osoba od koje nam treba pomoć je Zelenski”, rekao je Trump 13. ožujka. “Ne treba nam pomoć Ukrajine. O dronovima znamo više nego itko”. Mnogima u Kijevu ta je izjava sažela širi problem.
Što slijedi?
Unatoč očitoj frustraciji, ukrajinski dužnosnici inzistiraju da nisu odustali od Washingtona. Privatno se i dalje nadaju da će se, nakon što rat u Iranu završi, Sjedinjene Države ponovno ozbiljnije angažirati oko Ukrajine.
“Mislimo da će postati aktivniji kako se budu približavali izbori… i kad se stvari s Iranom malo smire”, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik.
Dužnosnik Bijele kuće rekao je za The Kyiv Independent da administracija ostaje predana okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, ali je podsjetio na Trumpovo vlastito objašnjenje: trenutno je “SAD zauzet Iranom”.
Merežko je rekao da ukrajinska strategija ostaje nepromijenjena – ostati angažiran, pun poštovanja i nastaviti s pritiskom. “Pokušavamo se i dalje odnositi prema Trumpu s poštovanjem jer je on vođa najveće demokratske države koja je naš partner”, rekao je. “Washington nam nastavlja pomagati, iako ne u opsegu koji bismo željeli”.
Priznao je koliko je ta strategija postala iscrpljujuća. “Ponekad je to vrlo teško, vidim. Ali moramo pokazati upornost”, rekao je Merežko. “Trump cijeni upornost, stoga moramo nastaviti s radom, ma koliko teško bilo”.
Scena.ba
