Ovo izvješće Ujedinjenih naroda dodijelilo je titulu najnaseljenijeg grada na svijetu glavnom gradu Indonezije, Jakarta. Jakarta nije samo pretekla japansku prijestolnicu Tokyo po prvi put, nego je na prvo mjesto skočila s dotadašnjeg 33. mjesta. Sada je dom procijenjenih 42 milijuna stanovnika. Za kontekst, populacija Jakarte triput je veća od populacije New Yorka.
Tokyo je pao na treće mjesto u izvješću World Urbanization Prospects 2025 Odjela za ekonomska i socijalna pitanja UN-a, s procijenjenih 33 milijuna stanovnika. Drugo mjesto zauzima glavni grad Bangladeša, Dhaka, s 37 milijuna stanovnika.
Podaci u izvješću uključuju najnovije procjene urbanog i ruralnog stanovništva za 237 zemalja ili područja od 1950. do 2025. godine, uz projekcije do 2050. Također pružaju procjene veličine populacije svih gradova s 50.000 ili više stanovnika do 2025. godine.
Ova nova kategorizacija nije rezultat naglog masovnog preseljenja ljudi, unatoč dramatičnim promjenama u poretku u odnosu na UN-ovo izvješće iz 2018. godine. Ona proizlazi iz nove metodologije UN-a koja dosljednije kategorizira ruralna područja, gradove i metropole.
Prethodna izvješća temeljila su se na podacima nacionalnih statističkih tijela, često s vrlo različitim definicijama. Novo izvješće u cijelosti integrira “nove geoprostorne metode kroz usklađenu metodologiju stupnja urbanizacije, uz zadržavanje nacionalnih definicija radi statističkog kontinuiteta”.
Primjena ovog pristupa na mrežne podatke o populaciji i izgrađenim područjima omogućuje izvješću da “mjeri gradove, mjesta i ruralna područja na dosljedan način kroz zemlje i vrijeme, dok i dalje zadržava rezultate temeljene na nacionalnim definicijama”.
Svijet postaje sve urbaniji
Danas više ljudi živi u gradovima nego u manjim mjestima i ruralnim područjima. U usporedbi s 1950-ima, kada je samo 20 % od 2,5 milijarde stanovnika svijeta živjelo u gradovima, UN navodi kako danas u gradovima živi 45 % od 8,2 milijarde globalne populacije. Projekcije pokazuju nastavak trenda – dvije trećine globalnog demografskog rasta do 2050. dogodit će se u gradovima.
Rastući udio tih gradova bit će klasificiran kao megagradovi – oni s više od 10 milijuna stanovnika. Njihov se broj učetverostručio: s osam 1975. godine na 33 u 2025.
Od 33 megagrada više od pola nalazi se u Aziji. U deset najvećih, jedini neazijski megagrad je Kairo, glavni grad Egipta, koji je sedmi s 25 milijuna stanovnika. New York (13,9 milijuna) i Los Angeles (12,7 milijuna) jedina su dva megagrada u SAD-u. Istanbul (15 milijuna) najnaseljeniji je grad u Europi, a uz njega je London (10,4 milijuna), najmanji među megagradovima.
“Urbanizacija je sila koja definira naše vrijeme,” izjavio je Li Junhua, zamjenik glavnog tajnika UN-a za ekonomska i socijalna pitanja. “Kada se vodi uključivo i strateški, može otvoriti putove promjena za klimatske akcije, gospodarski rast i društvenu pravednost. Kako bi se postigao uravnotežen teritorijalni razvoj, zemlje moraju usvojiti integrirane nacionalne politike koje usklađuju stanovanje, korištenje zemljišta, mobilnost i javne usluge u urbanim i ruralnim područjima.”
Trendovi urbanizacije oblikuju globalni razvoj
Prema izvješću, skupina od sedam zemalja – Indija, Nigerija, Pakistan, Demokratska Republika Kongo, Egipat, Bangladeš i Etiopija – dodat će više od 500 milijuna novih gradskih stanovnika između 2025. i 2050. godine. To je više od polovice predviđenog globalnog rasta urbanog stanovništva od 986 milijuna ljudi.
Uspjeh ili neuspjeh urbanizacije u tim zemljama oblikovat će globalne razvojne ishode. Njihova sposobnost održivog upravljanja rastom gradova imat će velike posljedice kako za njihove stanovnike, tako i za globalni napredak prema Ciljevima održivog razvoja i klimatskim ciljevima.
Mnogi postojeći megagradovi suočavaju se s teškoćama. Procjenjuje se kako će Tokyo pasti s trećeg mjesta 2025. na sedmo do 2050., smanjujući se na oko 31 milijun stanovnika. To odražava dugogodišnji problem pada stanovništva u Japanu, gdje starenje populacije snažno utječe na sve sektore društva.
Jakarta, s druge strane, nastavlja rasti, no grad je zatrpan prenapučenošću i ozbiljnim zagađenjem. Uz to, ranjiva je na prirodne katastrofe. Podložna je potresima i, djelomično zbog činjenice da tone, čestim poplavama. Indonezijska vlada ponudila je radikalno rješenje ubrzane krize – premještanje prijestolnice oko 1.200 milja dalje, na otok Borneo, jedno od najbioraznolikijih područja na svijetu.
Nova prijestolnica, Nusantara, na istočnoj obali Bornea, počela se graditi 2022. godine, a planirano je da bude dovršena do 2045., uoči stote godišnjice Indonezije.
Deset najnaseljenijih gradova na svijetu:
Jakarta, Indonezija – 42 milijuna
Dhaka, Bangladeš – 37 milijuna
Tokyo, Japan – 33 milijuna
New Delhi, Indija – 30,2 milijuna
Shanghai, Kina – 29,6 milijuna
Guangzhou, Kina – 27,6 milijuna
Kairo, Egipat – 25 milijuna
Manila, Filipini – 24,7 milijuna
Kolkata, Indija – 22,5 milijuna
Seoul, Koreja – 22,5 milijuna
Scena.ba
