Milijuni ljudi od Lisabona preko Pariza i Milana do Berlina posljednjih tjedana izlaze na ulice zbog skupe energije, stanova i hrane. BiH je u rujnu imala inflaciju od šest posto, višu nego većina tih zemalja, a prosječna plaća je dva do tri puta niža.
Protesti koji su u listopadu zahvatili Francusku, Italiju, Španjolsku, Portugal, Belgiju i Grčku nemaju zajedničko vodstvo ni koordinaciju.
Riječ je jednostavno o demonstracijama milijuna Europljana protiv rasta troškova života u njihovim zemljama. Val se nastavio i prošlog vikenda. Demonstracije su u subotu održane u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, a francuske vlasti najavile su angažman 70.000 policajaca nakon najgorih nereda u posljednjih nekoliko desetljeća.
Povodi su različiti: u Francuskoj loši uvjeti u školama, u Španjolskoj i Portugalu cijene stanarina, a u Italiji cijena dizela. Zajednički nazivnik ipak postoji. The Economist je ocijenio da se protesti prvenstveno vode zbog troškova života i loših javnih usluga, a da su tvrdnje desnice kako su uzrok imigracija i religija netočne.
Korijen problema je u cijeni nafte. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), barel Brenta je 27. veljače, posljednjeg dana prije rata u Iranu, koštao 71 dolar, a 8. listopada 130 dolara.
Taj skok se već vidi na računima. U listopadu je inflacija u Italiji iznosila 5,4 posto, u Španjolskoj 4,9, u Francuskoj 3,4, a u Njemačkoj 2,8 posto. U Italiji su energenti za godinu poskupjeli 31,4 posto, a u Francuskoj 24,1 posto. Inflacija u europodručju u rujnu je, prema Eurostatu, iznosila 3,8 posto, nakon 3,2 posto u kolovozu.
Novi šok je stigao na stara poskupljenja pa su cijene hrane i bezalkoholnih pića u EU između kolovoza 2021. i kolovoza 2026. porasle čak 34 posto. Kad inflacija uspori, cijene se ne vraćaju na staro, nego samo sporije rastu. Zato sada ljudi izlaze na ulice i u zemljama gdje statistika ne izgleda alarmantno.
Treći sloj je stanovanje jer su se, primjerice, cijene kuća u Portugalu više nego udvostručile od 2017. godine, a najamnine za nove ugovore porasle su gotovo jednako. Među razlozima za demonstracije su i proračunski rezovi poput prijedloga francuskog proračuna za 2027. godinu koji uključuje paket ušteda i poreznih mjera od 54 milijarde eura.
Nezadovoljstvo već ima i političke posljedice. Španjolski premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene izbore za 29. studenoga nakon što parlament nije usvojio paket mjera za stanovanje.
BiH: Inflacija viša nego u većini zemalja s protestima
U Bosni i Hercegovini cijene rastu brže nego u većini tih zemalja.
Prema Agenciji za statistiku BiH, godišnja inflacija u rujnu dostigla je šest posto. To je više nego u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj u listopadu.
Struktura poskupljenja ista je kao u Europi. Prijevoz je za godinu poskupio 27,6 posto, a stanovanje i režijski troškovi 12,7 posto. Hrana i bezalkoholna pića su istovremeno u prosjeku pojeftinili 0,1 posto. Prosječna cijena dizela u BiH od 7. kolovoza do 8. listopada porasla je 10,4 posto. Prosječan litar je 26. listopada koštao 3,77 KM.
Pritisak neće brzo popustiti s obzirom na to da MMF u najnovijem izvješću predviđa da će ekonomski rast BiH ove godine usporiti na 2,3 posto, a inflacija porasti na pet posto.
Plaće rastu, ali ne za sve jednako
Ključna razlika je u plaćama s obzirom na to da je prosječna neto plaća u BiH u kolovozu iznosila 1.701 KM, što je 7,7 posto više nego godinu ranije. Prosječna plaća je, dakle, rasla brže od cijena. U Federaciji BiH je realno, nakon odbijanja inflacije, veća 2,5 posto nego prošle godine.
Za radnike na minimalcu računica je drugačija. Najniža plaća u FBiH ove godine iznosi 1.027 KM, što je samo 2,7 posto više nego prošle godine. Uz inflaciju od šest posto, njezina kupovna moć je realno pala.
Sindikalna potrošačka korpa pokazuje koliki je jaz. Za četveročlanu obitelj u FBiH u rujnu je iznosila 3.565,70 KM. Prosječna plaća pokriva je s 47,90 posto, a minimalna s 28,81 posto. U Republici Srpskoj korpa iznosi 2.964,10 KM, a prosječna rujanska plaća od 1.727 KM pokriva je s 58,26 posto.
Usporedba s Europom: Plaća trećina francuske
Prosječna plaća od 1.701 KM iznosi oko 870 eura. Prema podacima koje je objavio Euronews, samac s prosječnom plaćom godišnje neto zaradi 31.000 eura u Njemačkoj, 30.832 u Francuskoj, 25.263 u Španjolskoj i 24.471 euro u Italiji. Mjesečno je to oko 2.580 eura u Njemačkoj, 2.570 u Francuskoj, 2.100 u Španjolskoj i 2.040 u Italiji.
Prosječna plaća u BiH tako iznosi oko trećine njemačke i francuske te oko 40 posto španjolske i talijanske.
Kod minimalnih plaća razlika je također velika. Eurostat objavljuje bruto iznose, pa je poštena usporedba s bruto minimalcem. U Republici Srpskoj on iznosi 1.476 KM, oko 755 eura. U srpnju je minimalna bruto plaća iznosila 2.343 eura u Njemačkoj, 2.234 u Belgiji, 1.867 u Francuskoj, 1.425 u Španjolskoj te po 1.073 eura u Grčkoj i Portugalu.
Bosanskohercegovački minimalac tako iznosi oko 70 posto portugalskog i grčkog, nešto više od polovice španjolskog i trećinu njemačkog.
Problem nije samo u iznosu nego i u usklađivanju. Od siječnja do srpnja ove godine samo je osam od 29 europskih zemalja povećalo minimalnu plaću, iako je inflacija u europodručju u tom razdoblju iznosila 3,2 posto. BiH je, poput većine, minimalac podigla jednom, na početku godine, i to manje nego što su cijene kasnije porasle.
Veće cijene goriva, energije, kirija i nekretnina u BiH tako dočekuju primanja koja su višestruko niža nego u Europi.
Scena.ba
