Lustracija. Pojam o kojem smo godinama slušali nakon pada komunističkih režima, a sada opet u Mađarskoj i Srbiji. Edward Luce, urednik Financial Timesa za SAD, u eseju objavljenom u subotu piše da se riječ “lustracija” sve češće čuje među ustavnim pravnicima. Lustracija u Americi – sve donedavno oksimoron.U američkoj inačici Kongres bi popisao navodne zlouporabe položaja i nezakonito stečenu imovinu. Luce podsjeća, o čemu je Jutarnji već pisao, da je “korupcija u vladi” skočila na vrh zabrinutosti američkih birača, ispred inflacije i zdravstvene skrbi. Šezdeset posto ispitanih reklo je protrumpovskom Fox Newsu da ih korupcija “izuzetno zabrinjava”.
The 21 Most Beautiful Women Of All-TimeDaily Sport X
Toilet cleaning: unveiling 1 ultimate vinegar cloth hack for a fresh and clean bowl!Women’s Metho
Padaju rekordi
Upitan prošlog utorka, 27. listopada, hoće li rezultate poštovati i ako republikanci izgube, Trump je odgovorio nepredsjednički: “Hoću, ako izbori budu pošteni.” Kako je Luceu rekao Larry Tribe, ustavni stručnjak s Harvarda, za Trumpa postoje samo dvije vrste izbora: oni koje dobije i oni koji su mu ukradeni: “Tko misli da će se 4. studenoga probuditi s jasnom slikom novog svijeta, zavarava se.”
Ovaj čovjek postaje Trumpova noćna mora, mogli bismo gledati scenarij kakav nije viđen 38 godina!
U slučaju tijesnog poraza Trump bi mogao pokušati osporiti rezultate, kao 2020., kada je od potpredsjednika Mikea Pencea tražio da blokira potvrdu. Pence je odbio. Luce upozorava na Mikea Johnsona, republikanskog predsjednika Zastupničkog doma: 3. siječnja, kad se konstituira novi saziv, mogao bi spriječiti prisegu dijela novoizabranih demokrata osporavajući njihove rezultate.
Ako bi spornih mandata bilo više od demokratske većine, otvorila bi se ustavna kriza. Pravni temelji takvog poteza vrlo su upitni, Johnsonu tog dana istječe i mandat, a on sam takve sumnje naziva “apsurdnima”. No i sama mogućnost blokade pokazuje koliki su ulozi. Luce smatra da bi takav scenarij spriječila premoćna pobjeda demokrata, “prevelika da bi se pokrala”. Prijeporno ostaje bi li i tada Trump slijedio Viktora Orbána i Aleksandra Vučića i priznao poraz.
Većina Amerikanaca, neovisno o stranci, vjeruje izbornom procesu: 76 posto sigurno je da će njihovi listići biti točno prebrojeni, pokazala je anketa Ipsosa za Reuters s početka listopada, a povjerenje je podjednako među republikancima i demokratima. Ali Trumpu vox populi nije važniji od vlastitog glasa iako je na korak od obogotvorenja sebe samog.
Prijevremeno je glasalo već rekordnih više od 51 milijuna ljudi; 2022. bilo ih je gotovo 46 milijuna. Viša izlaznost išla bi u prilog demokratima, a republikanski stratezi strahuju da bi dio njihovih birača, nezadovoljnih ekonomijom, inflacijom i ratom s Iranom, ostao kod kuće. Steve Bannon, ideolog pokreta MAGA, priznaje da bi republikancima za Zastupnički dom trebalo “čudo” i najavljuje da će stranku dan nakon izbora zahvatiti “građanski rat” oko njezine budućnosti.
Neizvjesna bitka
Procjene unisono govore da će demokrati osvojiti Zastupnički dom, a borba za Senat, u kojem republikanci imaju 53 od 100 mjesta, neizvjesna je. Zakomplicirao ju je The New York Times u srijedu 28. listopada tekstom o Aljasci. Ne, nije se vratila Sarah Palin, s kojom je fascinantna republikanska ignorancija počela i prije Trumpa.
Ondje se sučeljavaju demokratkinja Mary Peltola i republikanski senator Dan S. Sullivan. Prema NYT-ju, ljudi iz Peltolina stožera tražili su mu imenjaka. I našli ga: umirovljeni učitelj iz ribarskog sela do kojeg se stiže samo zrakom ili morem ovog se proljeća kandidirao kao neovisni. Na listiću piše Sullivan, Daniel J. Jr., a Dan S. Sullivan odmah je ispod njega.
Računica je jednostavna: dio birača mogao bi zamijeniti Sullivane i republikancu oduzeti pobjedu. Peltolin stožer poriče umiješanost, a savezni tužitelji vode istragu. Ministarstvo pravosuđa zatražilo je od saveznog suda da spriječi potvrdu rezultata ako republikanac tijesno izgubi. No usprotivila se čak i republikanska vlast Aljaske: kandidature su stvar državnog prava, a Vrhovni sud Aljaske već je potvrdio pravo drugog Sullivana na kandidaturu. Izborna manipulacija imenima prerasla je u spor o granicama predsjedničke vlasti.
U Michiganu se liječnik Abdul El-Sayed bori protiv republikanca Mikea Rogersa. Sayedov stožer zamolio je Haley Stevens, koju je pobijedio na stranačkim predizborima, da ne dolazi na skupove jer od njega traži da osudi oglas vanjske skupine koji skupoću hrane povezuje s američkom potporom Izraelu i koji ona drži antisemitskim. El-Sayed bi bio prvi musliman u Senatu. Trump ga je nazvao džihadistom i “stopostotnim pripadnikom Muslimanskog bratstva”.
Elon Musk, onaj bogati tip koji je samo protiv demokrata Jamesa Talarica u Teksasu uložio gotovo 200 milijuna dolara, promiče ideju da se u utorak glasa o zapadnoj kulturi, što se nadovezuje na sporni govor državnog tajnika Marca Rubija 7. listopada na atenskom Pniksu.
Američka lustracija
Ako demokrati preuzmu Zastupnički dom, njegov će predsjednik najvjerojatnije postati Hakeem Jeffries iz New Yorka, vođa demokratske manjine koji bi bio prvi Afroamerikanac na tom položaju. Istrage korupcije u Trumpovoj administraciji najavio je kao prioritet, uz zakone o smanjenju troškova života. To bi bila ta američka lustracija: Kongres ne može kazneno progoniti, predmete može samo slati ministru pravosuđa Toddu Blancheu, Trumpovu lojalistu, a Trump svoje ljude ionako pomiluje.
Trump odmah nakon izbora na svoje imanje zove odabranu ekipu, zanimljivo je tko dolazi s Balkana
Hannah Arendt u knjizi “Vita activa” piše da ljudi “ne mogu oprostiti ono što ne mogu kazniti”. Kazna i oprost za nju nisu suprotnosti, nego dva načina da se prekine lanac posljedica nekog čina koji bi se inače nastavio unedogled. Kongres ne može kazniti, pa ne može ni oprostiti. Može samo zapisati i ostaviti račun otvorenim dok ne dođe netko tko može kazniti. Zato Tribe kaže da je prioritet dovesti demokrata u Bijelu kuću 2028. A Trumpova pomilovanja vlastitog kruga Arendt ne bi priznala ni kao oprost. Oprost, piše, ovisi o drugima, jer nitko ne može oprostiti sam sebi.
Demokratska će pobjeda, osobito ako i Senat padne u plave ruke, antagonizirati Trumpa. Vjerojatno će još više tražiti načine da zaobiđe Kongres, računajući na Vrhovni sud, u kojem konzervativci imaju šest od devet sudaca, a troje je imenovao on. Bannon je o trećem Trumpovu mandatu posljednjih tjedana utihnuo, a za 2028. kaže da “nema favorita”. Ako dio republikanaca koje je Trump podržao ne bude izabran, borba za nominaciju počinje odmah. “Ne za šest mjeseci, nego u srijedu”, kaže Bannon. A neće čekati ni demokrati.
Scena.ba
