Piše: Dnevni avaz
Prema podacima Svjetske banke, gotovo 44 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, što je daleko iznad evropskog prosjeka od približno 16 posto.
Uprkos upozorenjima da glomazna administracija “jede” budžete na svim nivoima i usporava ekonomski razvoj, institucije, javna preduzeća i ustanove za veliki broj mladih i dalje predstavljaju poslodavca iz snova. Veća sigurnost, slobodno vrijeme, manje stresa i napora, samo su neki od razloga koje navode.
Suvlasnici preduzeća
Kemal Peštek radio je skoro tri godine u prijevozničkoj kompaniji “Centroprevoz” iz Goražda, u firmi koja je zapošljavala gotovo 50 zadovoljnih radnika, koji su bili i suvlasnici preduzeća. Kad je došlo do promjene vlasničke strukture, Peštek je bio među onima koji su dobili otkaz.
Sada radi kao stručni saradnik za marketing u novini “Glas Goražda” JU Centar za kulturu i s iskustvom iz privatnog preduzeća i javne ustanove govori o razlozima koji većinu nezaposlenih opredjeljuju da posao uglavnom traže u javnom sektoru.
– U našim nekim kompanijama sada su mnogo zadovoljniji primanjima u odnosu na javni sektor, gdje su plate ograničene zakonima. Međutim, u javnom sektoru je opet nekako sigurnije u smislu njihovih prava, radnog vremena, slobodnih dana, odmora … sve je zakonom regulisano – kaže Peštek.
Peštek: Sve je zakonom regulisano. Avaz
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječne plaće u prvom kvartalu ove godine bile su više u sektorima informacija i komunikacija (3.280 KM), finansijske i djelatnosti osiguranja (3.199 KM) ili proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom i plinom (3.051 KM), nego u javnoj upravi i odbrani (2.931 KM) ili djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite (2.921 KM). Poslovi u uslužnim djelatnostima (2.425 KM) i vađenju ruda ili kamena (2.703 KM) plaćeniji su nego u obrazovanju (2.326 KM). Presudni kriterij u potrazi za poslom ipak je pravna sigurnost, potvrđuje predsjednik SSSBiH Samir Kurtović.
Nema čekanja
– Niko od poslodavaca u javnom sektoru ne može otpuštati radnike na način da to ne bude u skladu sa Zakonom o organima uprave, državnim službenicima ili namještenicima. Najveća je sigurnost kad uposlenik prođe proceduru upošljavanja u javnim ustanovama, iako je ona komplikovana od konkursa do prijema. U privatnom sektoru nema puno čekanja, a u određenim djelatnostima su puno bolje plate – kaže Kurtović, te dodaje da je, nakon potpisivanja osam granskih kolektivnih ugovora, još puno posla na unapređenju statusa radnika.
Kurtović: Mnogo bolje plate. Facebook
Radnik u javnom sektoru joše je sigurniji u svakom smislu, kaže direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić.
– Kada ste čuli da je neko u javnom sektoru, posebno u državnoj službi, otpušten zbog nerada, neefikasnosti ili nekog drugog razloga!? Plate u javnom sektoru su prilično zagarantirane, kao i druga prava iz radnog odnosa, pa i neke privilegije, dok u privatnom sektoru to baš i nije tako – kaže Nenadić.
Mnogo je mladih koji i sami osnivaju kompanije
Primanja radnika i održivost radnog mjesta u privatnom sektoru su u direktnoj vezi s realnim poslovanjem i prihodima kompanija, dodaje Nenadić, dok u javnom sektoru ona nisu povezana s mjerljivim rezultatima i uspjesima. Navodi i da pitanja zdravstvenog osiguranja, socijalne zaštite, pristup sistemu kreditiranja i drugi kriteriji motiviraju mlade da prioritet daju javnom sektoru.
Nenadić: Dodatni napori. Facebook
– Mnogo je mladih koji i sami osnivaju kompanije, rade puno na sebi i spremaju se za tržište. Mnogi ne žele da rade u javnom sektoru, jer koliko god nudio određenu sigurnost, to je u našim okolnostima dosta uzak okvir za razvoj, napredovanje i karijeru, a o reputaciji javnog sektora da i ne govorimo.
Ono što je veoma važno je da će vlasti i poslodavci iz realnog sektora morati činiti dodatne napore na poboljšanju poslovnog ambijenta, kako bi što više mladih i radnika generalno, bilo motivisano da osnivaju svoje firme i rade u privatnom sektoru. Time bismo mijenjali paradigme koje i statistika pokazuje – naglašava Nenadić.
Zapošljavanje preko rodbinskih i političkih veza podstiče težnje za “državnim poslom”
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić kaže da je u manje razvijenim ekonomijama javni sektor često poželjniji poslodavac, zbog stabilnosti zaposlenja i redovne isplate plaća. Ona navodi da, prema podacima Svjetske banke, u nekim zemljama zapadnog Balkana više od 30 posto ukupne zaposlenosti čini javni sektor, što je gotovo dvostruko više nego u EU.
– Javni sektor nudi bolji pristup penzijskom i zdravstvenom osiguranju, dok privatni sektor često karakterišu nesigurni ugovori i niska zaštita radničkih prava. U BiH 42 posto mladih, između 18 i 35 godina, preferira posao u javnoj upravi, iako je plata često niža nego u IT ili finansijskom sektoru. Uz to, u javnom sektoru su češće plaćeni godišnji odmori i bolovanja, dok privatne firme nerijetko zanemaruju ova prava – kaže Pilav-Velić.
Pilav-Velić: U BiH 42 posto mladih, između 18 i 35 godina, preferira posao u javnoj upravi. Facebook
Dodaje da se javna administracija percipira kao simbol društvenog statusa i “sigurnosti“, čak i ako to znači manju profesionalnu dinamiku.
– Privatni sektor u mnogim ovim zemljama još nije dovoljno razvijen da bi ponudio atraktivne karijere široj populaciji. Institucionalna praksa zapošljavanja preko rodbinskih i političkih veza dodatno motivira pojedince da teže „državnom poslu“. Istovremeno, niska razina ulaganja u inovacije i tehnologiju dodatno ograničava atraktivnost privatnog sektora. Ovi faktori zajedno čine da javni sektor ostane “prva opcija” za mnoge, uprkos reformskim naporima da se tržište rada liberalizira i modernizira – ističe prof. dr. Amila Pilav-Velić.
Gdje biste radije radili, za državu ili privatnika?
– Radim u javnom sektoru, iako bih vrlo rado prešao u privatni. Mislim da bih tu mogao biti produktivniji, sobom zadovoljniji i više pridonijeti i sebi i društvu, iako i sada nastojim raditi više nego što se od mene traži. Međutim, poslije 30 godina rada u javnom preduzeću, vrlo je teško odlučiti se na takav korak u ovakvom vremenu – Jakub Bardak.
Jakub Bardak. Avaz
– Sve zavisi kolika je potražnja za poslom koji radiš da bi radio privatno. Osim toga, za privatni posao moraš imati dobru novčanu podlogu, da možeš da izdržiš dok posao ne krene. S druge strane, država, kakva je takva je, opet je sigurna. Primanja su redovna, pokrij se onoliko kolika su, a znaš da radiš osam sati i da te neće zvati non-stop – Almir Tutić.
Almir Tutić. Avaz
– Ja sam se opredijelio za privatni sektor i mislim da nisam pogriješio. Ovdje si samoinicijativan, možeš da napreduješ, ne trpiš mobing, a ako radnici imaju uslove, onda će i oni voljeti posao. U državnom sektoru niko neće dati maksimum, već samo koliko mora. Izražen je i mobing, jer imam prijatelje koji ne mogu da dođu do izražaja, bez obzira što su stručni i školovani – Almir Jašarević.
Almir Jašarević. Avaz
Scena.ba
