Ukrajina je spremna prihvatiti uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu, što predstavlja značajan ustupak u nastojanju da se okonča rat s Rusijom.
Prema riječima ukrajinskog pregovarača Mihajla Podoljaka, obje strane, ukrajinske i ruske snage, povukle bi se s trenutačne crte bojišnice, dok bi zonu nadzirala međunarodna sila, idealno uz sudjelovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Ovaj potez dio je američkog “plana mira” koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prilagodio i proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. U izradi prijedloga sudjelovali su i europski lideri, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera.
Detalji prijedloga i uloga SAD-a
Prema Podoljaku, demilitarizirana zona podrazumijevala bi povlačenje teškog naoružanja s obje strane bojišnice i nadzor međunarodnih promatrača kako bi se spriječile nove agresije. Naglasio je da bi uključivanje SAD-a u ovu nadzornu misiju omogućilo kontrolu provedbe sporazuma, praćenje neovlaštenih kretanja trupa i poštivanje crte razdvajanja.
Ovakva mjera podsjeća na korejsku demilitariziranu zonu, koja od 1953. godine razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. U ukrajinskom slučaju, zona bi mogla biti znatno veća i strateški važna, posebno zbog značaja Donbasa kao industrijskog i rudarskog područja koje Rusija nastoji kontrolirati od 2014. godine.
Politički kompromis i dugoročne garancije
Za Zelenskog, prihvaćanje demilitarizirane zone predstavlja težak politički kompromis, ali nužan kako bi se izbjegla potpuna predaja dijelova Donbasa pod kontrolom Ukrajine. Svako konačno rješenje trebalo bi biti potvrđeno putem izbora ili referenduma, kako je naglasio ukrajinski predsjednik.
Plan također predviđa poslijeratnu arhitekturu europske sigurnosti i financiranje obnove Ukrajine, uključujući sudjelovanje agresora u obnovi zemlje kako bi se spriječilo da Rusija izvlači samo korist iz sukoba. Podoljak je naglasio da ove odluke predstavljaju “teške, ali nužne ustupke“, dok garancije sigurnosti i ekonomske rekonstrukcije služe kao svojevrsna “utjeha” za ukrajinsku stranu.
Diplomatski napori uključuju moguće sastanke u Parizu i Berlinu između američkih, europskih i ukrajinskih dužnosnika, s ciljem pronalaska kompromisa koji bi zadovoljio sve strane. Ipak, američki predsjednik Donald Trump postavio je Kijevu ultimatum do Božića, dok ukrajinski dužnosnici ističu da Zelenski ne popušta pod američkim pritiskom i da će Ukrajina nastaviti braniti svoj teritorij.
Scena.ba
