Preostaje još da Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvoji izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), za koje vlast tvrdi da će poboljšati materijalni status umirovljenika u ovom entitetu.
Naime, oni s minimalnom mirovinom, koji su se umirovili prije početka primjene izmijenjenog Zakona o MIO-u, imat će osjetan rast mirovina. Savez udruga umirovljenika FBiH glasno je zagovarao te izmjene, uvjeravajući u isto što i vladajući.
I jedni i drugi su govorili pohvalno, uglavnom naglašavajući financijske koristi za postojeće umirovljenike. No, nadležni bi katkad „između redaka” govorili i o drugim bitnim aspektima izmjena Zakona o MIO-u. Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP) kao argument u prilog predloženim izmjenama isticao je i to da je trenutni mirovinski sustav na rubu održivosti.
Izazovi održivosti sustava
Mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti u FBiH doista je na rubu održivosti jer smo sve bliže tome da omjer bude jedan radnik na jednog umirovljenika. Dakle, da jedan radnik zarađuje mirovinu za jednog umirovljenika, što je daleko od optimalnog omjera – tri do četiri radnika na jednog umirovljenika. Ovaj je omjer nešto bolji u razvijenijim europskim državama, ali ni u njima nije optimalan.
Član Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović prošle je godine kazao da bi u Bosni i Hercegovini trebalo premjestiti 100 tisuća zaposlenih iz javnog u realni sektor te zaposliti još 150 tisuća ljudi kako bi se postigao omjer od 1,7 radnika na jednog umirovljenika, što je, kako on tvrdi, prosjek u Europskoj uniji.
Novi model poticanja rada
Jasno je – da bi sustav međugeneracijske solidarnosti opstao, potrebno je više radnika. FBiH će to pokušati ostvariti tako što će iznos minimalne mirovine uvjetovati i duljinom radnog staža. Sustav će na taj način dodatno poticati, odnosno primoravati na rad. Osim toga, izgledno je da će zaposlenici kod svojih poslodavaca više inzistirati na točnom evidentiranju radnog staža.
Ministar Delić je više puta naglasio kako nije pravedno da jednaku mirovinu ima netko tko je radio 40 godina i netko tko ima znatno manje godina radnog staža.
Zaključak: Federacija nije učinila ono što su učinile druge države kako bi održale mirovinski sustav – povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu. Odlučila se za drugi put, koji je za neke sporan.
Scena.ba
