Dvije godine i dva mjeseca traje tzv. “Afera Napredak”, koja je svojim značajem i dimenzijom odavno prešla okvire lokalne zajednice u Busovači.
Iako se činilo kako je ovaj slučaj otišao u zaborav, određene pravne radnje su se događale u proteklom periodu od kada je Bojan Petrović uz pomoć ukradenog pečata proglasio sebe predsjednikom i prvi dan dobio upis u Ministarstvu pravosuđa i Uprave Kantona Središnja Bosna.
Proteklu godinu ovaj sukob je napokon došao tamo gdje mu je bilo i mjesto, a to je na Općinski sud Travnik.
Naime nakon poništenja upisa u upravnom postupku pred Kantonalnim sudom u Novom Travniku i ponovnog upisa Bojana Petrovića od strane Ministarstva, Josip Križanović je pokrenuo parnični postupak u svojstvu tužitelja pred Općinskim sudom u Travniku za utvrđivanje ništavnosti (nezakonitosti) Odluka i akata koji su prethodili upisu Bojana Petrovića.
Nakon što je u parnici izvedeno više od 20 svjedoka i nakon što je sudu prezentiran veliki broj materijalnih dokaza, Općinski sud u Travniku je 06.03.2026. donio prvostupanjsku presudu kojom je Odluke i akte tuženog Bojana Petrovića proglasio nezakonitima to jest ništavnima.
Ovo je detaljna analiza prvostupanjske presude Općinskog suda u Travniku u pravnoj stvari tužitelja Josipa Križanovića protiv HKD „Napredak“ Busovača, strukturirana kroz ključne aspekte spora.
1. Osnovne informacije o predmetu
Sud i broj predmeta: Općinski sud u Travniku, broj 51 0 P 229618 25 P.
Datum donošenja: 6. ožujka 2026. godine.
Stranke: Tužitelj je Josip Križanović iz Busovače, a tuženi je Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ Busovača.
Predmet spora: Utvrđivanje ništavosti odluka udruženja
2. Meritorni dio odluke (Izreka)
Sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev Josipa Križanovića i utvrdio ništavim (nezakonitim) sljedeće akte tuženog to jest Bojana Petrovića:
Odluku o izboru članova upravnog odbora (br. 03-IIS/24) od 6. siječnja 2024..
Odluku o razrješenju i imenovanju (br. 06-IIS/24) od 6. siječnja 2024..
Odluku o usvajanju novog Statuta i sam Statut od 6. siječnja 2024..
Zapisnik s konstituirajuće sjednice od 6. siječnja 2024..
Odluke o usvajanju Statuta i izmjeni naziva udruženja od 10. veljače 2024..
3. Činjenično stanje i navodi tužbe i argumentacija o nezakonitosti
Tužitelj je osporio legalitet sjednice održane 6. siječnja 2024. godine. Prema navodima iz presude:
Zakonita skupština: Tužitelj je kao legitimni predsjednik sazvao Izborno-izvještajnu skupštinu za 6. siječnja 2024. u 11:00 sati. Na toj je sjednici tužitelj većinom glasova izabran ispred protukandidata Stjepana Čovića, čime je tužitelj (JOSIP KRIŽANOVIĆ) izabran za predsjednika.
Paralelna “nezakonita” skupština: Nakon završetka zakonite sjednice, skupina predvođena Bojanom Petrovićem i Slavenom Katavom održala je drugu sjednicu. Na njoj su donesene odluke o imenovanju Petrovića za predsjednika te o promjeni Statuta i ciljeva udruženja, iako to nije bilo u dnevnom redu.
Zlouporaba pečata: Tužitelj je tvrdio da je tajnica Marina Vuleta zloupotrijebila pečat udruženja kako bi ovjerila te nezakonite odluke i dostavila ih Ministarstvu pravosuđa i uprave SBK radi upisa u registar što je sud u svom obrazloženju i potvrdio. To jest kako je Marina Vuleta omogučila korištenje pečata osobama koje za to nisu imali pravo.
Vođenje zapisnika: Sud je u obrazloženju i utvrdio i da je zapisnik koji je vodila Katarina Livaja napravljen Ad hoc za tu svrhu kada je vođena paralelna “nezakonita” skupština.
Evidencijski list: Sud je utvrdio kako je dvoranom kružio popis nazočnih na kojem se nalaze osobe i njihovi potpisi koji su svojim svjedočenjem potvrdili kako nisu bili nazočni na paralelnoj “nezakonitoj” Skupštini ili pak potpisi ne odgovaraju njihovim vlastoručnim potpisima.
Sudjelovanje osoba koji nisu članovi ili su maloljetnici: Sud u obrazloženju navodi i kako su na evidencijskom listu paralelne “nezakonite” skupštine bile potpisane i osobe koji nisu nikad bili članovi HKD Napredak podružnica Busovača ili su u tom trenutku bili maloljetni.
Dnevni red: Izmjena Statuta i ciljeva udruženja nije bila predviđena službenim dnevnim redom objavljenim 4. siječnja 2024., pa se o tome nije moglo valjano odlučivati.
Legitimitete kandidata: Utvrđeno je da Bojan Petrović, koji je na toj drugoj sjednici “izabran” za predsjednika, uopće nije bio redoviti član udruženja u trenutku izbora, što je preduvjet prema Statutu.
Ovlaštene osobe: Osoba koja je potpisala sporne odluke kao predsjednik skupštine (Slaven Katava) nije bila imenovana na tu funkciju, već je za predsjednika skupštine odlukom od 11. prosinca 2023. bio određen Ivan Križanović.
Ne važeći pečat: Dokumentacija dostavljena Ministarstvu ovjerena je pečatom koji je stavljen izvan snage 7. siječnja 2024.
5. Odnos s upravnim sporovima
Analiza presude ukazuje na širi pravni sukob. Kantonalni sud u Novom Travniku već je ranije poništio rješenja Ministarstva pravosuđa SBK kojima su ove sporne promjene bile upisane u registar. Te su presude postale pravomoćne, a sud je u njima zauzeo stav da Ministarstvo nije smjelo odlučivati na temelju zahtjeva neovlaštenih osoba. Ova parnična presuda Općinskog suda u Travniku zapravo potvrđuje meritornu ništavost samih akata koji su bili podloga za sporne upise u registar.
Sama presuda na više od 27 stranica vrlo detaljno je obrazložila i prikazala događanja oko same Skupštine.
Nakon izvođenja velikog broja dokaza i svjedoka postavlja se pitanje upravljanja samom podružnicom. Naime podružnica je u vlasništvu imovine vrijedne više od 1.000.000,00 KM i svako upravljanje materijalnom i financijskom imovinom društva od strane tada upisanih članova upravnog odbora i predsjednika može predstavljati organiziranu skupinu osoba koja je nezakonito koristila financijsku i materijalnu imovinu Društva i koristi je i dalje.
Specifičnost samog postupka je i činjenica kako su Bojan Petrović i kompletan upravni odbor podnijeli ostavku prije posljednjeg ročišta, te se u tajnosti bez poziva članstvu samoizabrala nova predsjednica Ljiljana Marković s novim članovima uprave što dovoljno govori o čitavom ovom besmislenom ataku na nekad najveću podružnicu Napretka. Na samim ročištima ukazano je i na činjenicu kako se iskazi pojedinih svjedoka tuženog značajno razlikuju u odonsu na iskaze koje su tada dali policiji i tužiteljstvu i na temlju kojih je tada otvorena istraga protiv Josipa Križanovića koji je od strane istih lažno kazneno prijavljen.
Očito je da ogromno članstvo koje i danas broji više od 100 članova ne želi i neće odustati od zakonitog povratka u svoje prostorije koje su godinama strpljivo i vrijedno gradili i odgovornosti onih koji su od njih danas napravili podstanare.
Scena.ba
