Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa.
Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada je zabranjeno slaviti sveta misna otajstva. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što snažnije istaknula Isusova muka i smrt.
Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu samoga sebe kao otkupninu za mnoge, odnosno kao krvnu žrtvu.
Obreadi i molitva
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, vjernici se okupljaju i mole Križni put.
Misa se ne slavi nigdje na svijetu; tada jedinu misu na Kalvariji slavi sam Isus Krist. Svećenik sa svojim poslužiteljima dolazi u crvenoj liturgijskoj boji, koja je znak mučeništva i pobjede. Time se naglašava da ovaj dan nije primarno dan tuge, već razmatranja Kristove smrti kao izvorišta našega spasenja.
Obred započinje prostracijom (leženjem ničice) svećenika pred oltarom dok vjernici kleče u tišini. Zatim se čitaju tekstovi iz Staroga i Novoga zavjeta te se pjeva Muka po Ivanu. Nakon toga slijedi klanjanje i ljubljenje križa, a potom sveta pričest hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak.
Post i nemrs
Na Veliki petak obvezan je strogi post i nemrs. To je dan duboke sabranosti bez ikakvih vanjskih veselja ili proslava.
Scena.ba
