Jaz između bogatih i siromašnih država sve je izraženiji jer mjere o kojima su se brojne zemlje prošle godine dogovorile, uključujući i reformu ključnih globalnih financijskih institucija, još uvijek nisu provedene, navodi se u novom izvješću Ujedinjenih naroda (UN).
Izvješće, koje ocjenjuje provedbu plana usvojenog u Sevilli u Španjolskoj u lipnju prošle godine s ciljem smanjenja jaza i ostvarivanja razvojnih ciljeva UN-a do 2030. godine, objavljeno je uoči proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu. Ove dvije institucije predstavljaju glavne globalne financijske aktere zadužene za poticanje gospodarskog razvoja.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva izjavila je da je Fond bio spreman revidirati prognoze globalnog rasta naviše, ali da je rat u Iranu dodatno pogoršao izglede svjetskoga gospodarstva. Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (UN) za ekonomska i socijalna pitanja Li Junhua rekao je da geopolitičke tenzije sve više otežavaju zemljama u razvoju privlačenje financiranja.
Opasno vrijeme
“Ovo je iznimno opasno vrijeme za međunarodnu suradnju jer geopolitička razmatranja sve više oblikuju ekonomske odnose i financijske politike”, poručio je.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) António Guterres više je puta tražio temeljite promjene u radu ovih institucija, tvrdeći da je MMF više pogodovao bogatim nego siromašnim državama, dok Svjetska banka, kako navodi, nije ispunila svoju misiju, posebice tijekom pandemije COVID-19, nakon koje su brojne države ostale duboko zadužene. Njegove se ocjene podudaraju sa stavovima vanjskih kritičara koji ukazuju na nezadovoljstvo zemalja u razvoju dominacijom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i europskih saveznika u odlučivanju u ovim financijskim institucijama.
Trgovinske barijere
U izvješću se kao čimbenici produbljivanja jaza navode i rastuće trgovinske barijere, kao i ponovljeni klimatski šokovi.
Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sevilli, čelnici mnogih država svijeta, ali ne i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), jednoglasno su usvojili tzv. Seviljski sporazum, čiji je cilj zatvaranje godišnjeg financijskog jaza od četiri bilijuna dolara za razvoj. Dokument poziva na značajno povećanje ulaganja u zemlje u razvoju i reformu međunarodne financijske arhitekture, uključujući Svjetsku banku i MMF.
UN-ovo izvješće o provedbi Seviljskog sporazuma navodi da on predstavlja „najbolju nadu“ za zatvaranje sve većeg financijskog jaza. Ipak, u 2025. godini, naveo je Li Junhua, 25 država smanjilo je razvojnu pomoć siromašnijim zemljama, što je dovelo do ukupnog pada od 23 posto u odnosu na 2024. godinu, što je najveće godišnje smanjenje ikada zabilježeno. Najveći pad, od 59 posto, zabilježen je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), rekao je.
Očekuje se dodatni pad
Na temelju preliminarnih podataka, Li Junhua je dodao da se u 2026. očekuje dodatni pad od 5,8 posto.
Prema izvješću, carine, uključujući i one uvedene tijekom administracije Donalda Trumpa, imale su veliki utjecaj na zemlje u razvoju. Prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih država porasle su s 9 na 28 posto u 2025. godini, dok su za zemlje u razvoju, bez Kine, prosječne carine povećane s 2 na 19 posto.
Scena.ba
