Egipatsko-španjolska arheološka misija sa Sveučilišta u Barceloni otkrila je na povijesnom lokalitetu Al-Bahnasa (antički Oksirinh) grobnicu iz rimskog doba koja je zapanjila znanstvenu zajednicu. Pronađene mumije, umotane u bogato ukrašeno laneno platno, kriju tajne koje izravno povezuju egipatske rituale s grčkom književnošću.
Zlatni jezici za razgovor s bogovima
Najfascinantniji nalaz su tri zlatna jezika pronađena u ustima pokojnika. Prema drevnim vjerovanjima grčko-rimskog razdoblja, ovi ritualni predmeti stavljani su mrtvima kako bi im se omogućilo da govore pred bogovima u zagrobnom životu. Uz jezike, otkriveni su i tanki zlatni listići naneseni izravno na tijela, što svjedoči o nevjerojatnom bogatstvu i preciznosti pogrebnih priprema tog doba.
Homerova “Ilijada” usred pustinje
Možda i najznačajniji aspekt iskopavanja pronalazak je rijetkog papirusa unutar jedne od mumija. Papirus sadrži odlomak iz druge knjige Homerove “Ilijade”, točnije dio poznat kao “Katalog brodova”. Pronaći grčko književno remek-djelo unutar egipatske grobnice iz rimskog doba potvrđuje koliko je Al-Bahnasa bila multikulturalno središte u kojemu su se prožimali utjecaji Egipta, Grčke i Rima. Direktor terena, Hassan Ibrahim Amer, ističe da ovo otkriće dodaje jedinstvenu kulturnu dimenziju lokalitetu koji je već desetljećima poznat kao “riznica papirusa”.
Mačke, dojenčad i bog Harpokrat
Iskopavanja provedena između studenoga 2025. i veljače 2026. otkrila su i složene grobne komore od vapnenca. Unutar njih su pronađeni: Posude s kremiranim ostacima odraslih osoba i kostima dojenčadi. Glave mačaka pažljivo umotane u tkaninu, što ukazuje na specifičan spoj religijskih kultova. Brončane figurice boga Harpokrata i malog Kupidona, što ilustrira miješanje umjetničkih tradicija.
Iako su mnogi kovčezi oštećeni tijekom drevnih pljački, pronađeni artefakti pružaju neprocjenjiv uvid u svakodnevni život i duhovnost antičkog Egipta u vrijeme kada su se civilizacije susretale na obalama Nila.
Scena.ba
