Kreditiranje u eurozoni ponovno pokazuje znakove ubrzanja. Najnoviji podaci Europske središnje banke otkrivaju da kompanije sve češće posežu za financiranjem, dok građani zadržavaju stabilan tempo zaduživanja unatoč skupljem životu i opreznijoj potrošnji.
Prema preliminarnim podacima Europske središnje banke, kreditiranje kompanija u eurozoni poraslo je u ožujku za 3,2 posto na godišnjoj razini. Mjesec ranije rast je iznosio 3,0 posto.
Na prvi pogled riječ je o blagom pomaku. No u monetarnoj politici i bankarskom sektoru upravo takvi pomaci često znače promjenu trenda prije nego što ona postane vidljiva u realnoj ekonomiji.
Jer kompanije ne uzimaju nove kredite ako očekuju stagnaciju tržišta.
One posuđuju kada procijene da dolazi faza u kojoj ulaganje ponovno ima smisla.
Tvrtke se vraćaju investicijama
Posljednjih godinu dana europsko gospodarstvo živjelo je između dva pritiska: visokih kamatnih stopa i usporene potražnje.
Mnoge kompanije zato su zamrznule širenje poslovanja, odgodile nova zapošljavanja i fokusirale se na očuvanje likvidnosti.
Sada se prvi put vidi drukčiji obrazac.
Rast kreditiranja sugerira da dio poduzetnika vjeruje kako je najskuplja faza financiranja iza nas. Istodobno, tržište sve otvorenije računa na moguće ublažavanje monetarne politike ECB-a tijekom godine.
To posebno vrijedi za industrije koje snažno ovise o kapitalu — proizvodnju, logistiku, energetiku i građevinski sektor.
Iako rast od 3,2 posto još ne znači investicijski boom, kreditiranje u eurozoni pokazuje da kompanije ponovno počinju preuzimati rizik i planirati dugoročnije investicije.
A upravo je spremnost na rizik jedan od najvažnijih pokazatelja povjerenja u ekonomiju.
Građani troše opreznije, ali ne odustaju
Za razliku od kompanija, građani u eurozoni posljednjih mjeseci šalju znatno stabilniju sliku.
Krediti kućanstvima porasli su u ožujku za 3,0 posto, identičnim tempom kao i u prethodna tri mjeseca. Time je potvrđen najsnažniji rast kreditiranja stanovništva od proljeća 2024. godine.
To pokazuje da europska kućanstva, unatoč inflacijskim pritiscima i višim troškovima života, nisu potpuno zakočila potrošnju.
No način na koji troše značajno se promijenio.
Građani danas više kalkuliraju, češće uspoređuju cijene i opreznije ulaze u dugoročne financijske obveze. Kredit više nije alat za impulsivnu potrošnju, nego instrument održavanja životnog standarda u uvjetima skupljeg života.
Upravo zato stabilan rast kredita građanima ECB promatra kao važan indikator otpornosti ekonomije.
Jer kada kućanstva potpuno izgube povjerenje, usporavanje gospodarstva obično postaje mnogo ozbiljnije.
Najvažniji signal krije se u novcu koji usporava
Ipak, možda najzanimljiviji dio izvješća ECB-a nije rast kredita, nego ono što se događa s novcem u opticaju.
Pokazatelj M1, koji uključuje gotovinu i prekonoćne depozite, usporio je u ožujku na stopu rasta od 4,6 posto, nakon 4,8 posto u veljači.
Na prvi pogled riječ je o tehničkom detalju.
Ali upravo taj podatak pokazuje koliko se brzo novac kreće kroz ekonomiju.
Kada M1 raste snažno, to obično znači da građani i kompanije aktivno troše, ulažu i koriste likvidna sredstva. Kada rast usporava, signal je da novac sporije cirkulira i da ekonomija postaje opreznija.
ECB zato pažljivo prati upravo ove pokazatelje.
Gotovo dvije godine eurozona je bilježila pad M1 agregata, a taj negativni ciklus završio je tek u kolovozu prošle godine. Sada se vidi da oporavak postoji, ali nema dinamiku koju bi središnja banka željela vidjeti nakon razdoblja visoke inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre… i agresivnog podizanja kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ….
Istodobno, širi monetarni agregat M3, koji uključuje i oročene depozite, porastao je u ožujku za 3,2 posto, nakon 3,0 posto u veljači.
To sugerira da novac nije nestao iz sustava — samo se premjestio u sigurnije i konzervativnije oblike štednje.
Europa ulazi u novu fazu ekonomskog ciklusa
Podaci ECB-a pokazuju ekonomiju koja se polako vraća rastu, ali bez euforije.
Kompanije ponovno posuđuju, građani održavaju potrošnju, a bankarski sustav ostaje stabilan. No istodobno se vidi i nova psihologija tržišta: više opreza, manje impulsa i sporija cirkulacija kapitala.
To je velika razlika u odnosu na razdoblje prije pandemije, kada je novac bio jeftin, a rast gotovo automatski.
Današnja eurozona funkcionira drukčije.
Kapital je selektivniji. Rizik se pažljivije procjenjuje. A povjerenje se vraća sporije nego prije.
Upravo zato ovi podaci nisu samo statistika o kreditima.
Oni pokazuju kako izgleda gospodarstvo koje pokušava pronaći ravnotežu nakon godina inflacije, geopolitičkih šokova i najagresivnijeg ciklusa povećanja kamatnih stopa u modernoj povijesti Europe, piše financa.
Scena.ba
