Analiza domaće poljoprivrede pokazuje našu kroničnu ovisnost o uvozu hrane, ali i nekoliko točaka u kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje solidne poljoprivredne rezultate.
Godišnje uvezemo poljoprivrednih proizvoda, točnije hrane, u vrijednosti od 3,5 milijardi KM. Istodobno domaća poljoprivreda uspijeva izvesti tek oko 1,1 milijardu KM. Tako vanjskotrgovinski deficit BiH u poljoprivredno-prehrambenom sektoru iznosi 2,4 milijarde KM, što znači da izvozom pokrivamo manje od trećine uvoza, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Što nam nedostaje i što je najslabija točka sektora?
Najkritičnija točka poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH jest to što nemamo primarnu proizvodnju niti visok stupanj prerade hrane. Kada tome dodamo i nerazvijeno domaće stočarstvo, jasno je da uvozimo osnovnu hranu, poput mesa, sira i žitarica. Istodobno izvozimo sirovine niske dodane vrijednosti, odnosno primarne proizvode, poput svježeg i smrznutog voća, a ne voćnih sokova ili džemova.
Nedostaju nam moderne klaonice koje ispunjavaju stroge EU standarde, kao i organiziran ugovoreni otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda. Državni poticaji ne prate realne potrebe poljoprivrednika, poput subvencija za gorivo i gnojivo. Nedostaju nam skladišta i hladnjače za čuvanje povrća, kao i široka primjena modernih agrotehničkih mjera.
Nedostaje nam krovna državna strategija koja bi poljoprivredu tretirala kao razvojnu i sigurnosnu politiku, a ne kao socijalnu granu za održavanje ruralnih područja.
Truli sustav poticaja
Iako se iz raznih proračuna u BiH izdvoji gotovo 400 milijuna KM za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji, učinci su skoro nikakvi, a poljoprivreda stagnira ili nazaduje. Poljoprivrednici već godinama upozoravaju da se poticaji dijele na nezakonit način, nerijetko onima koji nisu proizvođači.
Nekadašnji ministar poljoprivrede Jerko Lijanović služi zatvorsku kaznu i za nezakonitu podjelu poticaja. Ministar je u zatvoru, ali se malo što promijenilo u sustavu podjele poticaja po stranačkoj ili koruptivnoj liniji.
U Republici Srpskoj najviše je kritika na račun nezakonite dodjele koncesija na poljoprivredno zemljište. Dobiju ga stranački jurišnici, koji ga za deseterostruku cijenu daju u podzakup farmerima.
Za 400 milijuna KM godišnje mogli bismo izgraditi klaonice, skladišta i hladnjače te zajamčiti organiziran otkup i izvoz. To je upravo ono što poljoprivrednici najviše ističu: ukinite poticaje i dajte nam jamstvo otkupa po fer cijeni.
Što su nam potencijalne prednosti?
Domaća poljoprivreda se najviše oslanja na proizvode koji imaju bazu u domaćoj sirovini ili tradicionalnim kooperantskim mrežama, poput malina i ostalog jagodičastog voća, svježe šljive, kruške i jabuke te određene kategorije povrća.
Mliječna industrija također ima izvozni potencijal na tržištima regije, prvenstveno kroz plasman mliječnih prerađevina poput vrhnja, sira i maslaca, dok u mesnoj industriji izvozimo prerađevine i gotove proizvode od mesa peradi.
Nasuprot tome, Bosna i Hercegovina najviše uvozi meso i mesne prerađevine, kojih uvezemo čak 720 milijuna KM, dok izvezeno bude tek oko 140 milijuna KM. U ogromnim količinama uvozimo svježe svinjsko i goveđe meso za potrebe prerađivačke industrije i prodaje.
Druga kritična kategorija su voće i orašasti plodovi s uvozom od 333 milijuna KM, naspram izvoza od tek 92 milijuna KM. Uz tropsko voće koje ne možemo proizvesti, uvozimo čak i kulture koje odlično uspijevaju na našem podneblju. Također, izrazito smo ovisni o uvozu žitarica, pšenice i kukuruza, koje su osnova za stočnu hranu. Najviše poljoprivrednih proizvoda izvozimo u EU i zemlje regije, odakle i dolazi najviše uvezene hrane, pokazuju podaci VTK BiH.
Scena.ba
