Inflacija u FBiH ponovno raste, ali ovoga puta problem više nisu samo skuplja hrana i osnovne namirnice.
Najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da su potrošačke cijene u travnju porasle 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnja inflacija dosegnula 6,6 posto.
Najizraženiji rast zabilježen je u sektoru prijevoza, gdje su cijene u samo mjesec dana porasle 9,2 posto.
Takav skok nije samo kratkoročna statistička anomalija. On pokazuje koliko rast cijena goriva i energenata počinje utjecati na ukupnu strukturu troškova u ekonomiji — od logistike i distribucije do poslovanja kompanija i svakodnevnih troškova građana.
Gorivo više ne poskupljuje samo vožnju
Kada gorivo poskupi gotovo deset posto u mjesec dana, posljedice ne ostaju samo na benzinskim crpkama.
Skuplji prijevoz vrlo brzo povećava:
troškove dostave,
cijene logistike,
nabavne troškove trgovina,
cijenu usluga,
pa čak i konačne cijene hrane.
U ekonomiji poput BiH, koja je snažno ovisna o uvozu i cestovnom transportu, takvi udari imaju mnogo širi efekt nego u razvijenijim tržištima.
Posebno zabrinjava što se rast cijena sada širi gotovo kroz cijeli sustav potrošnje.
U travnju su rasle i cijene:
stanovanja,
električne energije,
plina,
zdravstvenih usluga,
restorana,
hotela,
te odjeće i obuće.
To pokazuje da inflacija u FBiH više nije ograničena na nekoliko proizvoda.
Poskupljenja postaju dio svakodnevice.
Građani osjećaju inflaciju mnogo više nego što pokazuje statistika
Službena godišnja inflacija od 6,6 posto možda ne djeluje dramatično kao tijekom prethodnih inflacijskih udara.
Ali problem je što najveći rast bilježe upravo troškovi koje građani ne mogu izbjeći:
gorivo,
režije,
stanovanje,
prijevoz,
osnovne usluge.
To posebno pogađa kućanstva koja najveći dio prihoda troše na osnovne životne troškove.
U praksi to znači da velik broj građana, čak i kada formalno ima ista primanja, realno može kupiti manje nego prije godinu dana.
Kompanije ulaze u opasnu zonu
Za poslovni sektor inflacija postaje mnogo ozbiljniji problem nego prije godinu dana.
Kompanije danas istovremeno plaćaju:
skuplji transport,
skuplju energiju,
više troškove nabave,
i veće zahtjeve za rast plaća.
Najveći problem je što tržište više ne može apsorbirati sva nova poskupljenja.
Mnoge firme više ne mogu jednostavno podizati cijene bez rizika pada prodaje.
To posebno pogađa:
trgovinu,
logistiku,
proizvodnju,
ugostiteljstvo,
i kompanije s velikom energetskom potrošnjom.
Inflacija postaje psihološki problem ekonomije
Najveći rizik više nije samo trenutni rast cijena.
Problem nastaje kada građani i kompanije počnu vjerovati da će sve stalno poskupljivati.
Tada:
radnici traže više plaće,
kompanije unaprijed podižu cijene,
a potrošači mijenjaju ponašanje iz straha od novih poskupljenja.
Ekonomisti upravo taj trenutak smatraju najopasnijom fazom inflacije.
Jer tada inflacija prestaje biti privremeni šok i počinje se ugrađivati u cijelu ekonomiju.
Što slijedi?
Ako se visoke cijene nafte i energenata zadrže i tijekom narednih mjeseci, inflatorni pritisci u FBiH vrlo će vjerojatno ostati izraženi i u drugoj polovici godine.
Problem dodatno pojačava činjenica da je domaća ekonomija i dalje snažno ovisna o uvozu, vanjskim energetskim tržištima i međunarodnim cjenovnim kretanjima, zbog čega BiH ima ograničen prostor za ublažavanje novih globalnih šokova.
U takvim okolnostima inflacija više nije samo pitanje kretanja potrošačkih cijena.
Ona postaje pitanje održavanja životnog standarda, profitabilnosti kompanija i ukupne makroekonomske stabilnosti zemlje, piše financa.
Scena.ba
