Rupe na sarajevskim prometnicama postale su svakodnevica s kojom se građani bore na različite načine – prekrivaju ih kutijama, romobilima, granjem i drugim improviziranim oznakama upozorenja. Dok stručnjaci upozoravaju da takvi potezi mogu izazvati ozbiljne posljedice za sigurnost prometa, nadležni istodobno najavljuju nove infrastrukturne projekte dok postojeća cestovna mreža sve više propada.
Granje, romobili, čunjevi – sve to na sarajevskim cestama upozorava sudionike u prometu na rupe.
“To je opasno kao struja”
Prometni stručnjak Ševal Kovačević navodi da su navedeni potezi vrlo opasni.
“Kolovoz je površina namijenjena za promet vozila. Ako je kolovoz oštećen, to je svakako opasno jer ako dođe do iznenadne prepreke na kolovozu, vozač neće imati vremena zakočiti ili, ako koči, može doći do naleta vozila jedno na drugo u koloni. To ovisi o tome gdje se nalazi i je li to na nepreglednom dijelu ili na otvorenom pravcu. Dakle, vrlo je opasno i ovisi o promjeru kratera, promjeru rupe. Može čak biti toliko opasno, ako je rupa otvorena na kolovozu, da pješak može upasti i nestati, da ga danima traže. Ne treba objašnjavati je li opasno ili nije. To je opasno kao struja”, ukazuje on.
Tko je za što odgovoran?
Također, Kovačević objašnjava kako je podijeljena odgovornost za održavanje cesta.
“Ako su u pitanju regionalne i magistralne ceste, onda je odgovorna Federalna direkcija za održavanje cesta. Oni su dužni obavljati dnevni nadzor, dakle ophodnju, i utvrditi takve nedostatke te voditi bilten događaja, a iza njih bi trebala ići ekipa koja bi trebala otkloniti problem. Međutim, ima jako puno neodgovornosti i to je 100 posto. Što se tiče lokalnih cesta, odgovorna je općina i ona je ugovorom preuzela održavanje. Dakle, odgovornost je preuzelo poduzeće, agencija ili netko treći. Uglavnom, u užem, urbanom dijelu grada, za ove longitudinalne glavne pravce koji prolaze kroz grad, trebao bi odgovarati onaj u čijem je portfelju odgovornosti. Tu bi trebalo odgovarati komunalno poduzeće ‘RAD’ i oni koji su to preuzeli ugovorom te dobivaju sredstva za održavanje”, naveo je on.
Rupe na postojećoj infrastrukturi, a najavljuju se novi projekti
Adnan Šteta, ministar prometa Kantona Sarajevo, nedavno je na društvenim mrežama najavio mega projekte u području prometne infrastrukture. Među najavljenima je i proširenje Južne longitudinale od kružnog toka Hrasno do džamije Kralja Fahda na Alipašinom Polju.
Međutim, upravo na ovom području zatekli smo rupe na cesti kojom svakodnevno prometuju trolejbusi i teretna vozila.
Prema riječima Kovačevića, problem je što nitko ne snosi odgovornost za izrečeno.
“Ovdje se samo pravi EPP, pravi se fama kako se nešto radi. Ono što je krupno i sve što se radi naziva se projektima. Hajde pogledajte, bilo tko što radi, sve su to projekti, a zapravo se zna što je projekt sam po sebi”, mišljenja je on.
Utjecaj na prometne nesreće
Loše ceste utječu i na izazivanje prometnih nesreća, kazao je Kovačević.
“Što se tiče održavanja, ma na to nitko gotovo i ne obraća pažnju. Uglavnom je kroz loše održavane ceste cesta kao čimbenik pridonosila s 5 do 7% nastanku prometnih nesreća”, stava je on.
Osim prometnih nesreća, rupe i loša infrastruktura, navodi Kovačević, dovode i do štete na vozilima.
Dok nadležni govore o novim kilometrima prometnica i velikim infrastrukturnim zahvatima, građani na terenu upozoravaju na problem koji je mnogo bliži i vidljiviji – rupe na cestama kojima svakodnevno prolaze. Upravo zato, uz planove za buduće projekte, ostaje otvoreno pitanje koliko se pažnje posvećuje održavanju onoga što već postoji.
Scena.ba
