Od proizvodnje do stola, put hrane dug je i složen. Jedan propust u tom lancu može predstavljati rizik za zdravlje tisuća građana. Iako potrošači očekuju zdravstveno ispravne proizvode, realnost je često drugačija. Povlačenja proizvoda s tržišta, neispravne deklaracije i otkriveni zdravstveni rizici podsjećaju da sigurnost hrane ostaje jedan od ključnih izazova za nadležne institucije i proizvođače.
U vremenu kada se sve češće govori o povlačenju spornih proizvoda s tržišta, pitanje sigurnosti hrane postaje važnije nego ikada. Svjesni mogućih rizika, građani danas sve pažljivije biraju namirnice, provjeravaju rokove trajanja i deklaracije, a mnogi prednost daju domaćim proizvodima, vjerujući da tako na svoje stolove donose provjereniji i kvalitetniji izbor.
- Često mliječni proizvodi budu takvi da im je i po 10 dana prošao rok, još ih stave naprijed, a oni koji su uredni stave straga. Međutim, općenito je hrana zatrovana ovom mikroplastikom – razna hrana, plastične boce, sve to s vremenom skuplja mikroplastiku, a ona se taloži u našem organizmu. Mi to prije nismo znali, sve bismo trebali držati u staklenim bocama, staklenkama…
- Voće ne kupujem, imam svoje voće, a rajčicu kad je kupim, potopim je, ostavim, ogulim, snalazim se.
- Datum gledam, ako prođe rok, na licu mjesta reagiram. Obvezno čitam deklaracije, bolest me natjerala.
Da oprez potrošača nije bez razloga, potvrđuju i nedavni slučajevi povlačenja hrane s tržišta. Među njima su i kruške podrijetlom iz Belgije, kod kojih su laboratorijskim analizama utvrđeni ostaci klorata iznad dopuštenih vrijednosti.
“Promptne su reakcije i uvijek imamo pozitivnu povratnu informaciju u smislu da nas inspektori obavijeste o tome što su učinili i pronašli, to je taj inspekcijski dio posla. Drugi dio su subjekti u poslovanju s hranom koji su najodgovorniji za sigurnost hrane; oni proizvode hranu, prerađuju je, skladište, distribuiraju, što znači da njima pripada najveća odgovornost da u slučaju neispravne hrane alarmiraju sve distributivne lance kojima su tu robu prodali”, kaže Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane.
Osim vidljivih prijetnji poput neispravnih ili kontaminiranih proizvoda, stručnjaci sve više upozoravaju i na one koje golim okom ne možemo uočiti. Jedan od rastućih izazova je mikroplastika, sitne čestice plastike koje dospijevaju u vodu, tlo i prehrambeni lanac. Istraživanja pokazuju da se mikroplastika može pronaći u različitim namirnicama, od morskih plodova i soli do flaširane vode.
“Naši su laboratoriji spremni i mogu raditi, mogu provesti detekciju, a u pojedinim slučajevima i kvantifikaciju mikroplastike. U biti, treba donijeti propis koji će biti na snazi i koji će se primjenjivati”, navodi Tanković.
Posebnu pažnju kada je riječ o sigurnosti hrane zahtijevaju namirnice životinjskog podrijetla. Zato je u ovom segmentu prehrambenog lanca od presudne važnosti redovita veterinarska kontrola, laboratorijske analize i poštovanje propisanih standarda, kako bi se na tržištu našli isključivo zdravstveno ispravni proizvodi.
“Mi uzimamo uzorke namirnica animalnog podrijetla, briseve koji uključuju radnu okolinu, površine. To mogu biti daske za rezanje, zidovi, podovi u postrojenjima, mesnicama, ruke djelatnika. Ne mogu iznositi imamo li problematičnih nalaza i na što se odnose, ali to su neke kritične točke, tako bih rekao”, ističe Luka Laura, v. d. direktora Veterinarskog zavoda HNŽ-a.
Stručnjaci upozoravaju da najveći izazov predstavljaju klimatske promjene. Sve češća razdoblja ekstremnih vrućina, suše, poplava i drugih vremenskih nepogoda utječu na proizvodnju hrane, ali i stvaraju povoljnije uvjete za razvoj štetnih mikroorganizama, bolesti i kontaminanata.
“Kroz desetljeća promjene vremena mijenja se način proizvodnje hrane, te promjene uzrokuju degradaciju zemljišta, pomiču se godišnja doba, mijenja se vrijeme sjetve i zbog toga je jako važan rad s poljoprivrednicima kako bi razumjeli kakav učinak klimatske promjene imaju na samu proizvodnju”, pojašnjava Nabil Gangi, zamjenik regionalnog predstavnika FAO-a za Europu i Aziju.
Zbog toga sigurnost hrane više nije samo pitanje kontrole proizvoda, već i prilagodbe cijelog prehrambenog sustava novim klimatskim uvjetima.
Scena.ba
