Da je Ustavni sud BiH pod kontinuiranim pritiskom kadrova SNSD-a zbog činjenice da Milorad Dodik ima status osuđenika, svjedoči akt koji je iz ove institucije odaslan Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odgovorio je na jedno u nizu zastupničkih pitanja zastupnice Zastupničkog doma Sanje Vulić (SNSD). Sanja Vulić je upitala kada će se Ustavni sud BiH očitovati o ustavnosti odredbe izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na temelju ovih izmjena zakona osuđen je Milorad Dodik.
Ustavni sud BiH uskoro razmatra predmet U-43/25
Ustavni sud BiH u odgovoru je naveo da se radi o predmetu U-43/25, odnosno zahtjevu za ocjenu ustavnosti članka 203.a) Kaznenog zakona i članka 4. izmjena tog zakona. U svojem odgovoru Ustavni sud navodi da će se ovaj predmet uskoro naći na dnevnom redu Plenarne sjednice.
“Ustavni sud BiH će, kao i do sada, obrazložiti svoju nadležnost i odluku koju donese”, navedeno je u odgovoru Sanji Vulić.
Prema pravomoćnoj presudi, Milorad Dodik je osuđen za kazneno djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“ iz članka 203.a stavak 1. Kaznenog zakona BiH. Bit optužbe bila je da je 2023. godine, kao predsjednik RS, Milorad potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je usvojila NSRS, iako je visoki predstavnik prethodno donio odluke kojima je spriječio stupanje tih zakona na snagu. Sud je zaključio da time nije primijenio niti proveo odluke visokog predstavnika.
Ustavni sud BiH: Jesu li odluke visokog predstavnika podložne kontroli?
Odgovarajući dalje na pitanja Sanje Vulić, ovaj je sud naveo da je u svojim ranijim odlukama zauzeo stav da je međunarodna zajednica visokom predstavniku povjerila posebne ovlasti. Također, naveo je da je mandat visokog predstavnika međunarodnog karaktera.
“Ovlasti visokog predstavnika koje proizlaze iz Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH te rezolucija Vijeća sigurnosti nisu podložne kontroli Ustavnog suda. Međutim, kada visoki predstavnik intervenira u pravni sustav BiH, tada djeluje kao vlast BiH. Zakoni koje donosi prirode su domaćih zakona te se moraju smatrati zakonima BiH”, obrazloženo je iz Ustavnog suda BiH.
Scena.ba
