Od minijaturnih svinja i bioprintanja organa do krioterapije i genetike, ruski predsjednik Vladimir Putin pretvorio je istraživanja usmjerena na usporavanje starenja u jedan od prioriteta Kremlja
Kada je prošle godine tijekom vojne parade u Pekingu mikrofon slučajno uhvatio razgovor Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga o mogućnosti postizanja besmrtnosti zamjenom ljudskih organa, mnogi su taj trenutak odbacili kao neobavezno čavrljanje dvojice državnika. No Putin je zapravo govorio o državnom projektu koji je danas među najambicioznijim znanstvenim programima u Rusiji, piše Wall Street Journal.
Poput tehnoloških milijardera Jeffa Bezosa, Sama Altmana i Petera Thiela, Putin već godinama pokazuje interes za istraživanja dugovječnosti. U Rusiji je ta tema postala državni prioritet, a u projekt su uključene tehnologije poput bioprintanja organa, uzgoja organa u minijaturnim svinjama te genskih terapija usmjerenih na usporavanje starenja stanica.
Ruska vlada objavila je prošlog mjeseca da znanstvenici razvijaju gensku terapiju u sklopu programa Nove tehnologije očuvanja zdravlja, inicijative vrijedne 26 milijardi dolara koju je Putin predstavio 2024. godine.
Zamjenik ministra znanosti Denis Sekirinski rekao je da taj lijek predstavlja ‘jedan od najperspektivnijih smjerova u borbi protiv starenja’.
Organi iz laboratorija
Jedan od glavnih ciljeva programa jest razvoj tehnologija za stvaranje ljudskih organa za transplantaciju. Ruski znanstvenici povezani s državnim institucijama fokusirani su na bioprintanje živog tkiva i ksenotransplantaciju, odnosno uzgoj ljudskih organa u minijaturnim svinjama jer se one smatraju genetski kompatibilnima s ljudima. Tvrde da su već uspjeli bioprintati ljudsko hrskavično tkivo i štitnjaču miša, a cilj je do 2030. godine omogućiti zamjenu ljudskih organa.
Kremlj navodi da država financira više znanstvenih programa iz tog područja te da u njima sudjeluju brojne istraživačke institucije.
Putinova kći među ključnim ljudima projekta
Program vode dvije osobe iz Putinova najužeg kruga – njegova kći Marija Voroncova, endokrinologinja zadužena za državne genetske programe, i fizičar Mihail Kovalčuk, direktor Kurčatovljeva instituta.
Vladimir PutinIzvor: Profimedia / Autor: Alexei Druzhinin / Sputnik
Kovalčuk, kojeg se smatra glavnim idejnim tvorcem tog projekta, više je puta tvrdio da će znanost uskoro omogućiti zamjenu i obnavljanje dijelova ljudskog tijela. ‘Teško je govoriti o besmrtnosti, ali mogućnost popravljanja čovjeka nesumnjivo će se povećavati’, izjavio je.
Unatoč velikim najavama, ruski projekti zasad imaju vrlo malo rezultata objavljenih u relevantnim međunarodnim znanstvenim časopisima. Aleksandar Ostrovski, jedan od pionira bioprintanja u Rusiji, upozorava da bez objavljenih znanstvenih radova nema ni potvrđenih rezultata.
‘Ako nema publikacija, nema ni stvarnih rezultata. Takve izjave treba promatrati kao ambicije, da ne kažem snove’, rekao je Ostrovski, a on je nakon početka invazije na Ukrajinu napustio Rusiju. Po njegovu mišljenju, izolacija ruske znanosti zbog sankcija ozbiljno ograničava mogućnost razvoja takvih projekata.
Dugovječnost i ideologija
Kovalčuk istraživanja dugovječnosti povezuje i sa širim narativom Kremlja o sukobu sa Zapadom te je upozorio na navodno stvaranje ‘ljudi slugu’, kontroliranih pojedinaca s ograničenom samosviješću. Također je sugerirao da su Sjedinjene Države odgovorne za pandemiju covida.
Važan utjecaj na ruski pristup dugovječnosti imao je i Vladimir Havinson, kojeg su ruski mediji nazivali ‘Putinovim gerontologom’, a on je promicao terapije peptidima te tvrdio da bi ljudi mogli živjeti do 120 godina. Preminuo je 2024. u 77. godini života.
Putin se boji starenja
Putin, koji danas ima 73 godine, desetljećima njeguje imidž fizički snažnog vođe, no tijekom pandemije covida uveo je iznimno stroge mjere za posjetitelje Kremlja, a dugi stolovi za sastanke postali su simbol njegova opreza i straha od zaraze.
Mediji u Rusiji i na Zapadu godinama nagađaju i o mogućim estetskim zahvatima zbog promjena u njegovu izgledu.
Interes za produljenje života među ruskim elitama nije nov. Još su sovjetski znanstvenici Aleksandar Bogdanov i Oleksandr Bogomolec eksperimentirali metodama pomlađivanja i tvrdili da bi ljudi mogli živjeti znatno dulje nego danas, no obojica su umrla mnogo prije dobi koju su predviđali za čovjeka.
Rusija i dalje bilježi jednu od najnižih očekivanih životnih dobi među razvijenim zemljama. Prema službenim podacima, prosječni životni vijek muškaraca iznosi oko 68 godina, znatno manje nego u SAD-u i zapadnoj Europi.
Scena.ba
