Na današnji dan 2014. godine, kada kiša pada satima, vraća se tužno sjećanje na svibanj 2014. godine. Tada su Bosnu i Hercegovinu i regiju pogodile katastrofalne poplave.
Velike poplave uslijedile su nakon padavina koje su prešle rekorde zadnjih 120 godina, od kako se vrše mjerenja.
Samo u razdoblju od 48 sati (13-14. svibnja 2014.) palo je u nekim područjima Bosne i Hercegovine oko 150 litara po kvadratnom metru. Ekstratropska ciklona je izlila količinu kiše koja je uobičajena za više od tri mjeseca, na Srbiju, Hrvatsku, i Bosnu i Hercegovinu.
Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas i druge. Poplavljeni su Orašje, Domaljevac Šamac, Odžak, Brčko, Maglaj, Doboj, Derventa, Tuzla, Prijedor, Travnik, Janja, Bijeljina, Zenica, Živinice, Vareš, Zavidovići, Ključ, Banja Luka, Čelinac i mnoga druga mjesta i naselja.
Ugroženo je bilo područje uz rijeku Savu.
Voda je u samo nekoliko minuta, 15. maja , poplavila šire područje Doboja.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila je 15. svibnja stanje prirodne nesreće, a Vlada RS-a je 17. svibnja proglasila izvanrednu situaciju na cijelom području RS-a.
Ljudske žrtve
Najmanje 21 osoba je poginula u poplavama, a na hiljade su evakuirane iz svojih domova.
Najviše ljudskih žrtava bilo je u Doboju gdje je pronađeno više leševa, a za neke se smatralo kako ih je rijeka Bosna donijela iz okolnih gradova. Žrtava je bilo i u Maglaju, Bosanskom Šamcu, Bijeljini, Bratuncu, Srbcu, Žepču, Modriči, Sanskom Mostu…
Materijalne štete
Aktivirana su bila mnogobrojna klizišta i srušeni su stambeni objekti. U prekidu su bile brojne komunikacije, porušeni su pojedini mostovi. Do nekih mjesta se moglo stići samo čamcima ili helikopterima. Pojedinci su pokušali zlouporabiti tešku humanitarnu situaciju, tako što su povećali cijene hrane i vode.
Centar za uklanjanje mina upozorio je da je zbog poplava i klizišta došlo do pomjeranja pojedinih minskih polja koja su već ranije označena. Ugrožena su bila područja Doboja, Maglaja, Posavine i Unsko-sanske županije.
Poplave su nanijele ukupnu štetu nešto veću od dvije milijarde eura, objavilo je izaslanstvo Europske unije u Sarajevu prenoseći sažetak konačnog izvješća o posljedicama poplava, koje su sastavili domaći i međunarodni stručnjaci.
Precizna je procjena kako su štete dosegnule iznos od 3,98 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno 2,04 milijardi eura.
Izvješće se temelji na procjenama različitih razina vlasti Bosne i Hercegovine provedenim uz potporu EU-a, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke.
Analiza je pokazala kako su poplavama koje su Bosnu i Hercegovinu pogodile od 14. do 19 svibnja najviše pogođeni privatni sektor, obiteljska mala, srednja i velika poduzeća, poljoprivredni proizvođači, te veliki broj građana.
Humanitarna pomoć
U akciju pomoći poplavljenim područjima bila je uključena cijela BiH. Podršku su dale vjerske zajednice u BiH, sveučilišta, nogometni klubovi i njihovi navijači,
Humanitarnu pomoć prikupljali su Caritas BK BiH odlukom predsjednika mons. Franje Komarice, HO “Merhamet” MDD, Crveni križ Federacije BiH, Rijaset IZ BiH.
Javno poduzeće Autoceste obavijestilo je da je za sve one koji prevoze pomoć, korištenje autoceste besplatno.
Vlada Norveške je odobrila 43 milijuna norveških kruna (10 milijun KM) za pomoć BiH i Srbiji.
U akciju pomoći uključila se i svjetski poznata zvijezda Angelina Jolie koja je donirala 50.000 dolara za stradale u BiH i Srbiji. Pomogli su i Zlatan Ibrahimović, švedski reprezentativac, Adnan Ćatić alias Felix Sturm, svjetski prvak u boksu, Vincent Tan, vlasnik FK Sarajevo koji je odlučio donirati 225.000 KM, prenosi Avaz.
Scena.ba