Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, s temperaturama koje rastu više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka, što dovodi do intenzivnijih toplinskih valova, suša, požara i poplava te sve većih utjecaja na zdravlje i gospodarstvo.
Prosječna temperatura u Europi danas je oko 2,5 stupnjeva Celzija viša nego u predindustrijskom razdoblju, dok je globalno zagrijavanje doseglo oko 1,4 stupnja.
Od sredine 1990-ih, europske temperature rastu za oko 0,56 stupnjeva po desetljeću, piše Guardian.
Prema riječima stručnjaka, nekoliko čimbenika objašnjava zašto se Europa zagrijava brže od drugih kontinenata, uključujući promjene u atmosferskoj cirkulaciji, blizinu Arktika, smanjenje snježnog pokrivača i smanjeno onečišćenje zraka.
Promjene u atmosferskoj cirkulaciji doprinose češćim i intenzivnijim ljetnim toplinskim valovima. Znanstvenici još uvijek istražuju u kojoj su mjeri te promjene izravno povezane s globalnim zagrijavanjem, ali podaci iz posljednjih nekoliko desetljeća pokazuju sve jasniju vezu s klimatskim promjenama.
Dodatni faktor je blizina Arktika, regije koja se najbrže zagrijava na planetu. Otapanje morskog leda smanjuje površinu koja reflektira Sunčevu energiju, dok tamniji ocean apsorbira više topline i dodatno ubrzava zagrijavanje.
Sličan proces događa se i sa snježnim pokrivačem u Europi. U ožujku 2025. površina pod snijegom bila je oko 31 posto manja od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. Manje snijega znači manje odbijanja Sunčevog zračenja, zbog čega se kopno dodatno zagrijava.
Paradoksno, poboljšanje kvalitete zraka također je jedan od faktora koji utječu na brzinu zagrijavanja.
Posljedice ubrzanog zagrijavanja već su vidljive diljem kontinenta. Toplinski valovi postaju sve češći i opasniji, dok su požari i suše intenzivniji. Više temperature u atmosferi također mogu povećati intenzitet obilnih kiša i poplava.
Scena.ba
