Nasilje nad zdravstvenim djelatnicima u Bosni i Hercegovini izuzetno je rašireno i predstavlja ozbiljan problem za zdravstveni sustav – pokazuje istraživanje “Prevalencija i utjecaj nasilja na radnom mjestu nad zdravstvenim djelatnicima u Bosni i Hercegovini“, koje su proveli nefrolog mr. sci. dr. Vedad Herenda, Elvedina Žiga i Dženana Hrlović.
Kako je Herenda izjavio za Fenu, čak 93,4 posto zdravstvenih djelatnika u BiH je tijekom svoje karijere doživjelo neki oblik nasilja na poslu, dok je 70,6 posto navelo da su bili izloženi nasilju u posljednjih 12 mjeseci. Najčešći počinitelji nasilja su, navodi on, osobe iz okoline pacijenta – članovi obitelji pacijenata i druge osobe u pratnji.
“Nasilje na radnom mjestu obuhvaća incidente u kojima su radnici zlostavljani, ugrožavani ili fizički napadnuti u okolnostima vezanim za njihov posao, uključujući i putovanje na posao. Zdravstveni djelatnici su zbog stalnog kontakta s pacijentima posebno izloženi riziku od agresije, što čini čak 75 posto svih prijavljenih slučajeva nasilja na radnom mjestu”, kaže Herenda.
Znanstveni rad objavljen je u zadnjem broju međunarodno recenziranog časopisa Croatian Medical Journal, a proveden je pomoću upitnika Svjetske zdravstvene organizacije u kojem su sudjelovali različiti profili zdravstvenih djelatnika.
Rezultati pokazuju da je verbalno nasilje najrasprostranjeniji oblik zlostavljanja, javlja se dvostruko do deset puta češće od fizičkog nasilja, i to posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U BiH je pojava nasilja viša nego u većini zemalja jugoistočne Europe – viša nego u Bugarskoj i Srbiji, ali niža kada je riječ o fizičkom nasilju. Slične stope zabilježene su u Gruziji, Etiopiji i Bangladešu, dok su stope verbalnog nasilja u BiH čak više nego u Latinskoj Americi.
Herenda ističe da su ranije međunarodne studije kao značajne rizične faktore prepoznavale probleme poput nedostatka osoblja i dugih lista čekanja na uslugu. I u ovoj studiji je najveći broj ispitanih osoba ove faktore naveo kao glavne pokretače nasilja nad zdravstvenim djelatnicima.
Kako je upozorio Herenda, situacija je posebno zabrinjavajuća u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje ustanove često nemaju adekvatno osiguranje, za razliku od bolnica.
“Mnogi zdravstveni djelatnici izrazili su zabrinutost da će se nasilje u budućnosti pogoršati. Sličan trend bilježi se i u drugim zemljama, primjerice, u Velikoj Britaniji se broj napada na zdravstvene djelatnike u primarnoj zaštiti udvostručio u posljednjih pet godina“, kazao je Herenda.
Iako su nalazi zabrinjavajući, ističe da institucionalni odgovor na nasilje u BiH ostaje slab. Mnogi zdravstveni djelatnici ne prijavljuju incidente zbog nepovjerenja u sustav, straha od odmazde ili nepostojanja jasnih procedura. Većina onih koji su nasilje prijavili bila je nezadovoljna načinom na koji su njihovi slučajevi riješeni.
“Bosna i Hercegovina nema posebni zakon koji bi štitio zdravstvene djelatnike od nasilja. Postojeći zakoni o radu i zdravstvu su neprecizni i često se ne provode, dok izostanak strožih kazni dodatno otežava borbu protiv ovog problema”, upozorio je dr. Herenda.
Prema njegovom mišljenju, pored postojećih zakonskih reformi, potrebna su dodatna zakonska rješenja kojima bi se nasilje nad zdravstvenim djelatnicima kriminaliziralo, kao i uvođenje vidljivog sigurnosnog osoblja te politike nulte tolerancije u zdravstvenim ustanovama, što su ključni koraci ka rješavanju ovog problema.
“Nasilje nad zdravstvenim djelatnicima ne pogađa samo pojedince, već izravno ugrožava i kvalitetu zdravstvene zaštite. Pružanje usluga je otežano i postaje sve skuplje, što se osjeti u cijelom sustavu. Ako se ne reagira na vrijeme, zdravstveni sustav može ostati bez stručnog kadra, posebno u primarnoj zaštiti, što bi dodatno smanjilo dostupnost usluga građanima”, zaključio je dr. Herenda.
Scena.ba
