Rat protiv Ukrajine već je debelo ušao u petu godinu, pregovori su u zastoju, sankcije sve snažnije pogađaju zemlju, rejting ruskog vođe Vladimira Putina pada, a građani Rusije sve otvorenije izražavaju očaj – tako na početku analize sažeto stanje u Rusiji opisuje Washington Post.
Putin se suočava s rastućim nezadovoljstvom širokih slojeva ruskog društva jer se rat protiv Ukrajine produžava unedogled, gospodarstvo posrće, a javno nezadovoljstvo raste zbog vladinih ograničenja pristupa internetu. Najveći ruski državni centar za istraživanje javnog mnijenja, Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja, u petak je zabilježio da je Putinov rejting pao na 65,6 posto, što je iz zapadne vizure golema podrška, ali je to istovremeno ipak najniža razina njegove potpore od prije početka rata i predstavlja pad od 12,2 postotna boda od početka godine.
Utvrditi stvarno stanje javnog mnijenja u autoritarnom režimu koji protjeruje, zatvara ili čak ubija političke protivnike i u kojem je kritika rata ilegalna, vrlo je teško, no u usporedbi s Putinovim povijesnim rejtingom – koji je dosezao i 88 posto – pad u anketama ukazuje na rastući zamor ratom, kao i na zastoj pregovora o njegovu okončanju, dok se administracija Donalda Trumpa fokusira na Iran.
‘Svima je dosta‘
Ekonomske sankcije sve dublje pogađaju rusko gospodarstvo, udarajući građane po džepovima, a nastojanja vlade da ograniči pristup internetu, pozivajući se na sigurnosne razloge, izazivaju ogorčenje u društvu koje je dugo uživalo visoku razinu digitalizacije.
“Opće raspoloženje je da je bilo dosta – predugo se već borimo”, rekao je jedan ruski dužnosnik koji je želio ostati anoniman iz straha od odmazde. “Svima se čini da to traje dulje od Drugog svjetskog rata, Velikog domovinskog rata, a u isto vrijeme ne možemo zauzeti ni jednu regiju”, dodaje, ukazujući na nesposobnost Rusije da od početka sveobuhvatne invazije 2022. preuzme potpunu kontrolu nad Doneckom regijom u istočnoj Ukrajini.
Ruski vojni bloger: Ovim tempom Ukrajinu osvajamo za 100 godina, ISW: Više ga nećete čuti!
Posljednjih tjedana Putinova vlada suočava se s neuobičajeno otvorenim i oštrim kritikama članova ruske bogate elite zbog načina upravljanja gospodarstvom, koje se smanjilo za 1,8 posto u prva dva mjeseca godine, dok strože sankcije i visoke kamatne stope – uvedene radi suzbijanja inflacije – i dalje guše ulaganja te su dovele do rekordne razine neplaćenih komercijalnih računa od 109 milijardi dolara u siječnju, prema podacima ruske savezne statističke službe Rosstat. U međuvremenu, broj tvrtki koje duguju porez državi porastao je na 439.900, prema ruskoj tvrtki Aktion Accounting.
Jedan za drugim, poduzetnici i ekonomisti koji su sudjelovali na ekonomskom forumu u Moskvi ranije ovog mjeseca, kritizirali su vladu zbog pada gospodarstva. “Ljudi na vrhu potpuno su izgubili dodir sa stvarnošću na terenu, u gospodarstvu”, ustvrdio je Vladimir Bogalev, čelnik ruskog proizvođača traktora, prema snimkama s koje su stigle s foruma. Oni na vlasti aktivno “diskreditiraju” sami sebe, dodao je.
Zabrinjavajući pokazatelji
Robert Nigmatulin, ekonomist pri Ruskoj akademiji znanosti, izjavio je na forumu da Rusija snažno zaostaje za Kinom te da je inflacija daleko nadmašila gospodarski rast. “Izgubili smo sve, a i dalje smo najsiromašniji. Čak i u najsiromašnijim regijama Kine prihodi su viši nego u našima”, rekao je. “Rast BDP-a od 2015. – to je 11 godina – iznosi oko 1,5 posto godišnje. Znate li koliko su porasle potrošačke cijene? Sedamdeset i sedam posto”, upozorio je. “Možemo li ulagati u zemlju s ovakvim vodstvom? Ovako se ne vodi gospodarstvo”, porućio je oštro.
U međuvremenu, videosnimka koju je objavila ruka influencerica koja živi u Monaku, Viktorija Bonja, u kojoj kritizira ograničenja interneta i loše upravljanje drugim problemima s kojima se suočavaju obični Rusi, postala je viralna i prisilila Kremlj da reagira tvrdnjom kako se na svim tim pitanjima “aktivno radi”. Genadij Zjuganov, dugogodišnji čelnik ruske Komunističke partije, otišao je korak dalje tijekom govora u parlamentu prošlog tjedna, upozorivši da je “gospodarski kolaps neizbježan” ako se problemi ne počnu rješavati. “Do jeseni ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917.”, rekao je, aludirajući na boljševičku revoluciju.
Sankcije i visoka vojna potrošnja lansirale su inflaciju na vrlo visoke razine, prisilivši središnju banku da podigne kamatne stope iznad 20 posto kako bi ohladila gospodarstvo. Iako su stope u međuvremenu smanjene te sada iznose 14,5 posto, ekonomisti sada sve češće upozoravaju na “pretjerano hlađenje” gospodarstva i recesiju. Ruski ministar gospodarskog razvoja Maksim Rešetnikov izjavio je prošlog tjedna da su ruske rezerve “uglavnom iscrpljene”, a čak je i Putin ranije ovog mjeseca javno priznao da u gospodarstvu ima problema i pozvao središnju banku i vladu da objasne usporavanje rasta.
Rusko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o prihodima od nafte, privremeno je došlo do predaha zbog rasta cijena nafte uzrokovanog američko-izraelskim ratom protiv Irana, no ekonomisti ističu da bi samo dugotrajan i stabilan period visokih cijena omogućio Rusiji uravnoteženje proračuna. “Trenutačno se rusko gospodarstvo nalazi u svojevrsnoj zoni sumraka između pozitivnih učinaka koji se mogu očekivati od zatvaranja Hormuškog tjesnaca i visokih cijena sirovina te, s druge strane, vlastite gospodarske dinamike Rusije, koja se posljednjih mjeseci znatno pogoršala”, kaže Janis Kluge, ekonomist njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kako donosi WP.
‘Već dugo upozoravamo‘
Osim toga, sve češći napadi ukrajinskih dronova na ruske luke i rafinerije prisilili su Rusiju da u travnju smanji proizvodnju nafte za 300.000 do 400.000 barela dnevno, izvijestio je Reuters, što bi moglo znatno umanjiti dio prihoda koje je Moskva očekivala od viših cijena i privremenog ublažavanja sankcija na rusku naftu od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa. “Problemi rastu i već dugo upozoravamo da će doći ovo vrijeme”, rekao je jedan ruski akademik blizak visokorangiranim diplomatima. Kako su građani prisiljeni smanjivati osnovne troškove, a ograničenja interneta remete svakodnevni život, analitičari navode da se podjele pojavljuju u svim sektorima društva.
“Nezadovoljstvo je vrlo veliko”, kaže poznata ruska politologinja Tatjana Stanovaja, viša suradnica u Carnegie centru za Rusiju i Euroaziju u Berlinu. “Rat se odužio i donio financijske poteškoće, dok mladi nisu zadovoljni jer su odsječeni od svog uobičajenog okruženja na društvenim mrežama. Gdje god pogledate, postoje problemi… a kamo će to dovesti, teško je reći”, kaže Stanovaja. “Ljudi sada počinju hrabrije govoriti”, dodaje, ali upozorava da će vlasti vjerojatno na to odgovoriti dodatnom represijom te da nema naznaka da režim gubi kontrolu.
Mihail Hodorkovski, nekoć najbogatiji čovjek Rusije, a danas vodeća oporbena figura s prebivalištem u Londonu, ističe da je početni patriotski zamah zbog rata splasnuo. “Rat traje predugo i nema jasnih promjena… To što su osvojili ili izgubili tri sela ne znači mnogo”, kaže Hodorkovski.
Za neke u Rusiji naizgled proizvoljna odluka Donalda Trumpa da započne rat protiv Irana pruža opravdanje za Putinov rat protiv Ukrajine i mogla bi potaknuti Kremlj da ustraje u svojim vojnim ciljevima, posebno u zauzimanju Donecka. “Svi vjeruju da rat u Perzijskom zaljevu pruža Rusiji i Putinu priliku da dulje ratuju protiv Ukrajine i zauzmu više teritorija”, rekao je jedan moskovski poduzetnik, kako piše WP. “Nitko ne zna koliko će rat trajati, a s druge strane ljudi sve više strahuju da će im država oduzimati sve više.”
‘Nitko ne želi vezati svoju budućnost za Rusiju‘
U takvom kontekstu raste očaj, osobito zbog ograničenja interneta koja bude snažna sjećanja na sovjetsku represiju. “Ljudi poput nas jako su zabrinuti jer smo rođeni u zemlji iz koje niste mogli otići”, kaže 53-godišnja Tatjana, menadžerica u jednoj logističkoj tvrtki. “Već smo jednom živjeli iza željezne zavjese i bili smo sigurni da se to nikada više neće ponoviti. No, zapravo se ponovilo. Sada imamo digitalnu željeznu zavjesu”, kaže ona.
Drugi, pak, ističu sumornu ekonomsku situaciju. “Iz poslovne perspektive, sve je potpuni kaos – prodaja je pala, ljudi imaju sve manje novca, puno je manje ljudi u trgovačkim centrima, cijene su se udvostručile, a voća i povrća čak utrostručile”, kaže 46-godišnja Irina, menadžerica prodaje. “Računi za režije su porasli, a i porezi su povećani”, dodaje.
Igor, 19-godišnji student, opisuje rastući osjećaj beznađa u društvu. “Općenito, i ja i ljudi koje poznajem osjećamo potpunu bespomoćnost – kao da se ništa ne može promijeniti”, rekao je. “Svi žele otići, ali većina nema tu mogućnost. Nitko ne želi vezati svoju budućnost uz ovu zemlju. Život ovdje je težak, skup i sumoran”, zaključio je Igor, kako prenosi Washington Post.
Scena.ba
