Armijska Ratna Komanda ARK D-0, poznata i kao Ark Konjic, ARK/D-0, Atomska Ratna Komanda ili Titov bunker u Konjicu, predstavlja nuklearni bunker i vojni komandni centar iz perioda Hladnog rata. Ovaj objekat smešten je u neposrednoj blizini grada Konjica u Bosni i Hercegovini.
Bunker je smješten pod zemljom i izgrađen s ciljem zaštite tadašnjeg doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita te 350 članova njegovog najužeg osoblja u slučaju izbijanja atomskog rata.
Građevina obuhvaća rezidencijalni kompleks, konferencijske dvorane, uredske prostore, sobe za strateško planiranje i mnoge druge prostorije.
Bunker je bio strogo čuvana tajna sve do raspada bivše države Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Objekat je građen tokom 26 godina, u periodu od 1953. do 1979. godine. Trošak izgradnje dosegnuo je impresivnih 4,6 milijardi američkih dolara, što bi u današnjoj vrijednosti iznosilo približno 10 milijardi dolara. Titov bunker je treći najskuplji projekt bivše Jugoslavije.
Hladni rat bio je razdoblje intenzivnog straha od nuklearne apokalipse, ali ujedno i vrijeme razmišljanja o mogućim scenarijima kraja svijeta, barem u obliku kakav smo tada poznavali.
Iz tog razloga izgrađen je objekat ARK D-0 kako bi se pružio siguran prostor najvažnijim i najvišim zvaničnicima i državnim funkcionerima u slučaju apokaliptičnog rata..
Izgradnja je započela 1953. godine, prema odluci najvišeg vojnog zapovjednika tadašnje Jugoslavije.
Sve dostupne informacije o samom objektu bile su poznate isključivo Titu i još petorici najviših državnih dužnosnika. Nitko osim njih nije bio upoznat s namjenom niti je imao uvid u cjelokupni plan izgradnje objekta.
U skloništu se nalaze dva spremnika s 50 tona nafte, dvije vrste klime, bazen sa 170 kubika vode, tekuća voda i tehnička iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu u slučaju da prvi zakaže. Titova rezidencija u ovom objektu elitno je opremljena. Sastoji se od pet prostorija. Soba za sekretaricu i stranke vodi u Titov ured povezan sa spavaćom sobom. Iz objekta postoji prinudni izlaz koji nije ucrtan na karti. Vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.
Bunker izgrađen tako da može izdržati 25 kilotona nuklearnog udara – usporedbe radi Hirošima je uništena s nekoliko puta slabijom atomskom bombom.
U velu tajne ostao je sve do raspada Jugoslavije 1992. godine, kada su ga vojnici JNA predali vojsci Teritorijalne odbrane BiH, a kasnije Armiji BiH.
Objekt je i danas sačuvan u svom originalnom stanju, noseći sve simbole vremena u kojem je izgrađen. Od 2011. godine službeno je otvoren kao svojevrsni muzej, prvenstveno zbog svoje jedinstvenosti i kako bi se zaštitio od propadanja, budući da bunker u današnje vrijeme nema praktičnu funkciju.
Posjete bunkeru moguće su isključivo uz prethodni dogovor i u pratnji vodiča, što je postalo deo projekta Bijenale 2011. godine, koji kombinuje elemente bunkera i izložbenog muzeja.
Objekt ARK nalazi se u izvrsnom stanju i otvoren je za javnost. Sustavi za grijanje, klimatizaciju, protupožarnu zaštitu, kao i svi ostali sustavi unutar objekta, redovito se održavaju i pod stalnim su stručnim nadzorom.
Scena.ba
