Kada je tajanstveno nebesko tijelo poznato pod nazivom Oumuamua prošlo kroz naš Sunčev sustav 2017. godine, ljudi diljem svijeta bili su zapanjeni. Bila je to prva potvrđena posjeta međuzvjezdanim nebeskim tijelom astronomima. Kasnije, u kolovozu 2019. godine, komet 2I Borisov također je prošao kroz naš Sunčev sustav. Iako su ti interstelarni objekti rijetko zabilježeni, nova studija sugerira da ih u našem Sunčevom sustavu može biti mnogo više nego što smo dosad mislili, iako ne ostaju dugo. Astronomi čak spekuliraju da se neki od ovih objekata mogu zadržati u orbiti oko Sunca.
Novo istraživanje temeljito proučava snimke i pita se mogu li neki od ovih objekata završiti u orbitama blizu Zemlje umjesto da se trajno vežu uz Sunce. Prema autorima studije, postoji mogućnost da postoji “stalna populacija” međuzvjezdanih nebeskih tijela koja orbitiraju blizu naše planete, piše Science Alert.
Otkrivanje malenih objekata u svemiru iznimno je teško. Jedine informacije koje dobivamo o drugim solarnim sustavima uglavnom su vezane za njihove zvijezde ili mutne slike neobičnih egzoplaneta. Ponekad astronomi otkriju diskove od krhotina i druge karakteristike, ali detalji nam često izmiču.
Mogu biti vrlo mali
Stoga je iznimno korisno kada nam drugi solarni sustavi pošalju nenamjerne glasnike. Autori spomenute studije napominju da međuzvjezdani objekti pružaju jedinstvenu priliku za “istraživanje formiranja i evolucije planetarnih sustava, uključujući i naš vlastiti”. Također ističu da, ukoliko takvi objekti trenutno postoje u našem Sunčevom sustavu, oni predstavljaju glavnu točku interesa za astronome.
Nedavna istraživanja sugeriraju da bi nadolazeća zvjezdarnica Vera Rubin mogla otkriti do pet međuzvjezdanih objekata godišnje, a da Oortov oblak, ukoliko postoji, može sadržavati više takvih objekata nego prirodni objekti koji pripadaju Sunčevom sustavu. Druga istraživanja pokazuju da bi većinu međuzvjezdanih objekata mogli uništiti kozmički zraci. Također postoji mogućnost da mnogi od tih objekata budu privučeni gravitacijom Jupitera i na kraju uništeni.
Podaci iz ovog istraživanja sugeriraju da se međuzvjezdani objekti mogu zarobiti u orbite blizu Zemlje, ali potraga za njima u ovim početnim orbitama može biti uzaludna. Naime, takva tijela snimljena su u prošlosti i podložna su promjenama zbog interakcija s drugim planetama i tijelima unutar Sunčevog sustava. Većina ovih objekata bit će iznimno malena, znatno manja od Oumuamue ili kometa Borisov. Prednost će imati objekti promjera oko jednog metra.
Otkrivat će sve više objekata
U kolovozu 2024. godine započet će desetogodišnje istraživanje južnog neba u sklopu kojeg će se ponovno snimati nebo i tražiti mala tijela koja prolaze kroz naš Sunčev sustav. Procjenjuje se da će godišnje biti otkriveno nekoliko objekata veličine Oumuamua.
Postoji mogućnost da postoji značajan broj zarobljenih međuzvjezdanih objekata koji se skrivaju među drugim tijelima u našem Sunčevom sustavu. To ukazuje na potrebu za daljnjim detaljnim istraživanjem ovih objekata kako bismo bolje razumjeli njihovu prirodu i porijeklo.