Veliko područje na sjeveru Atlantskog oceana, južno od Grenlanda i Islanda, ponaša se vrlo neobično. Nova studija nudi odgovor zašto je to tako, a on je prilično zabrinjavajući. Naime, to je upozorenje da se Zemlja približava jednoj od najgorih klimatskih točaka preokreta.
Znanstvenici spomenuti dio oceana zovu “hladna mrlja” ili “rupa zatopljenja”. Dok se ostatak planeta zagrijava, ovo se područje od 1900. godine ohladilo za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Sukob teorija: Vjetrovi ili morske struje?
Stručnjaci su dugo raspravljali o uzroku ove pojave.
Jedni su smatrali da se površina oceana hladi jednostavno zbog vjetrova i oblaka.
Drugi su tvrdili da je riječ o slabljenju ključnog sustava morskih struja koji prenosi toplinu diljem planeta.
Taj se sustav zove Atlantska meridijanska preokretna struja (AMOC) i djeluje poput goleme pokretne trake. Ona vuče toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru Europe, gdje se ta voda hladi, tone u dubinu i teče natrag prema jugu.
Što donosi slabljenje AMOC-a?
Brojna istraživanja pokazuju da ovaj sustav slabi. Razlog je globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, koje topi led i puni ocean golemim količinama slatke vode, čime se narušava osjetljiva ravnoteža struje. Pojedini znanstvenici upozoravaju da bi AMOC mogao doživjeti točku preokreta već u ovom stoljeću.
Potpuno gašenje ove struje izazvalo bi globalnu katastrofu:
Razina mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država naglo bi porasla.
Europu bi okovale ekstremno ledene zime.
Tropske kiše pomaknule bi se prema jugu Afrike, zbog čega bi sjever kontinenta pogodile još strašnije suše.
Novi dokazi iz dubina oceana
Mnogi znanstvenici vjeruju da je spomenuta “hladna mrlja” jasan dokaz slabljenja struje. Kako bi to provjerili, autori nove studije kombinirali su stvarne podatke s instrumenata i satelita s računalnim klimatskim modelima. Otkrili su da se hlađenje ne događa samo na površini, već i duboko u oceanu, gdje vjetrovi i oblaci nemaju veliki utjecaj.
“Sve upućuje na utjecaj AMOC-a. On mijenja prijenos topline u oceanu, što uzrokuje hlađenje ‘hladne mrlje'”, izjavio je jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu Potsdam u Njemačkoj, Stefan Rahmstorf. Dodaje da postoje i brojni drugi dokazi o slabljenju struje, neovisno o “hladnoj mrlji”. Neke studije čak pokazuju da je AMOC danas najslabiji u posljednjih tisuću godina.
Poziv na oprez i daljnja istraživanja
Znanstvenici koji nisu sudjelovali u ovom istraživanju suglasni su da su novi rezultati vrlo važni, ali pozivaju i na oprez.
Istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, Rene van Westen, napomenuo je da su starije studije pokazale da i sami vremenski uvjeti mogu stvoriti “hladnu mrlju”. Ipak, priznaje da to što je nova studija koristila različite izvore podataka daje veliku težinu njezinim zaključcima.
Profesor znanosti o oceanima i klimi na Sveučilištu College London, David Thornally, također smatra da se novom studijom učvršćuje veza između “hladne mrlje” i slabljenja struje. Međutim, upozorio je da su povijesni podaci iz oceana prilično rijetki, zbog čega ih treba promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršenu sliku stvarnosti. Zato ne vjeruje da će ovo biti posljednja riječ o ovoj temi.
S njim je suglasan i viši klimatolog u britanskoj meteorološkoj službi (Met Office), Jonathan Baker. Kako je rekao, ovu bi studiju promatrao kao dodatne dokaze o doprinosu AMOC-a “hladnoj mrlji”, a ne kao konačno rješenje tog pitanja, piše CNN.
Scena.ba
