SPROVOD pape Franje razlikovat će se od prijašnjih papinskih pogrebnih ceremonija koje su tradicionalno bile raskošne i strogo formalne. Obred će započeti tzv. “obredom potvrde smrti”, koji će predvoditi kardinal Kevin Farrell, najviši dužnosnik Vatikana. Nakon toga, tijelo pape bit će položeno u lijes.
Papa Franjo je za života odobrio planove za pojednostavljenje vlastitog sprovoda. Odbacio je običaj izlaganja tijela na uzdignutoj platformi te je izabrao jednostavan drveni lijes. Umjesto klasičnog oproštaja s tijelom, vjernici će mu moći odati počast dok njegovo tijelo bude u lijesu s otvorenim poklopcem. ANSA javlja da bi se sprovod mogao održati u subotu.
Papa Franjo bit će pokopan u bazilici Svete Marije Velike u Rimu.
“Vidio sam to i pomislio: to je to mjesto”
Bazilika sv. Marije Velike, u kojoj je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. Argentinski papa, koji je danas preminuo u dobi od 88 godina, izjavio je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike svetog Petra, što će biti prvi put u više od tri stoljeća da ondje pokapaju papu.
“Odmah iza skulpture Kraljice mira (Bogorodice) nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: ‘to je to mjesto’. I tamo je pripremljeno grobno mjesto”, rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi “Nasljednik” iz 2024.
U ovoj je bazilici pokopano sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Ondje je posljednje počivalište još nekim poznatim ličnostima poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Trgu sv. Petra.
Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo vezan uz kult Djevice Marije, prije i poslije svakog putovanja u inozemstvo meditirao je u bazilici, koja je službeno dio teritorija Vatikana. Interijer je zadržao izgled blizak izvornom: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.
Prema tradiciji, Djevica Marija ukazala se u snu bogatom rimskom patriciju Ivanu i papi Liberiju (352.-366.), zatraživši izgradnju crkve u njezinu čast i naznačivši odabrano mjesto tako što ga je usred ljeta, 5. kolovoza, zatrpao snijeg.
La Basilica di Santa Maria Maggiore (V sec. d.C.) luogo sacro caro a Papa Francesco.
— Arte e architettura in Calabria di Peppe Lombardo (@ArteCalabria) April 21, 2025
Esempio di architettura paleocristiana, la Madonna apparve in sogno a Papa Liberio (352 d.C.) indicandogli il luogo.
E' una delle quattro basiliche papali di Roma.#PapaFrancesco #arte #beauty pic.twitter.com/H11zJPwLDm
Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je financirao Ivan, tvrdi Vatikan.
Današnja crkva, jedna od četiriju papinskih bazilika u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilinu. U njemu se nalaze neki od najdragocjenijih relikvija katolicizma, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki, na kojoj Djevica Marija drži malog Isusa u naručju.
U bazilici se čuvaju i komadi drveta iz kolijevke malog Isusa. Nedavne studije omogućile su njihovo znanstveno datiranje u razdoblje Isusova rođenja, navodi se na web stranici bazilike. Čuvaju se u relikvijaru od gorskog kristala u obliku kolijevke.
Scena.ba
