Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo američkom državnom tajniku Marcu Rubiju, upozorivši da bi smanjenje angažmana Sjedinjenih Američkih Država u BiH otvorilo prostor za jačanje ruskog utjecaja i destabilizaciju zemlje.
“Čast mi je obratiti vam se u trenutku od posebne važnosti za BiH, njezinu stabilnost, euroatlantsku perspektivu i kontinuiranu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. BiH duboko cijeni svoje povijesno i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uloga SAD-a u okončanju rata, oblikovanju Daytonskog mirovnog sporazuma, očuvanju mira i potpori suverenitetu, teritorijalnom integritetu i institucionalnoj funkcionalnosti BiH bila je odlučujuća i ostaje od trajne važnosti”, naveo je on.
Ističe kako mirovni sporazum predstavlja jedno od najuspješnijih vanjskopolitičkih dostignuća SAD-a u razdoblju nakon Hladnog rata.
“Donio je prijeko potreban mir, zaustavio krvoproliće i stvorio ustavni i međunarodni okvir unutar kojeg je mir očuvan više od tri desetljeća. Za BiH, SAD ostaju naš najvažniji strateški partner i saveznik. Istodobno, BiH ostaje čvrsto opredijeljena za svoj europski put. Europska unija je strateško odredište BiH i njezin najvažniji gospodarski partner, dok europske integracije ostaju središnji okvir za dugoročnu demokratsku, gospodarsku i institucionalnu transformaciju zemlje”, poručio je Konaković.
On pojašnjava kako je jedinstvo ciljeva između SAD-a i EU-a neophodno za BiH i širi Zapadni Balkan.
“U tom kontekstu, pažljivo smo primili na znanje nedavnu izjavu Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu u vezi s imenovanjem sljedećeg visokog predstavnika za BiH i ulogom Vijeća za provedbu mira. Također smo s posebnom ozbiljnošću primili na znanje poruku da bi kontinuirana europska neodlučnost i nesposobnost Vijeća za provedbu mira da ispuni svoju odgovornost mogli zahtijevati od SAD-a da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u BiH. Kao iskren prijatelj i saveznik SAD-a, BiH želi izraziti svoju duboku zabrinutost u vezi s bilo kakvom mogućnošću smanjenog američkog angažmana u našoj zemlji”, naveo je on.
Kaže kako BiH u potpunosti poštuje suvereno pravo SAD-a da procjenjuje svoju međunarodnu ulogu, ali isto tako vjeruje i da je BiH jedno od mjesta gdje je američko vodstvo dalo povijesne rezultate i gdje njezina kontinuirana prisutnost ostaje strateški neophodna.
“Svako smanjenje uloge SAD-a riskiralo bi otvaranje prostora koji bi brzo mogli popuniti Ruska Federacija, njezini saveznici i lokalni proksiji, kao i drugi akteri čiji cilj nije stabilnost, već slabljenje daytonskog okvira, opstrukcija euroatlantske budućnosti Bosne i Hercegovine i širenje malignog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Imenovanje sljedećeg visokog predstavnika putem Vijeća za provedbu mira stoga je od iznimne važnosti”, podcrtava Konaković.
“Bonnske ovlasti kao neophodan instrument”
On dodaje da Ured visokog predstavnika ostaje ključna institucija civilne provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u okolnostima u kojima se ustavni poredak, autoritet državnih institucija te suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i dalje osporavaju.
“Njegova uloga ostaje neophodna sve dok se u potpunosti ne ispune ciljevi i uvjeti Programa 5+2. Zbog toga je od najveće važnosti da se imenovanje sljedećeg visokog predstavnika obavi kroz uspostavljeni okvir Vijeća za provedbu mira i uz jasan konsenzus između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije”, napominje.
Konaković poručuje i kako naša zemlja pozdravlja politiku SAD-a koja potiče domaće političke vođe da preuzmu odgovornost, rade zajedno, deeskaliraju tenzije, jačaju institucije i stvaraju uvjete za gospodarski razvoj i odgovorne investicije.
“To je i naš cilj. Međutim, u sadašnjim okolnostima, izvršne ovlasti visokog predstavnika, uključujući Bonnske ovlasti, ostaju neophodan instrument posljednjeg utočišta protiv secesionističkih akcija i izravnih napada na Daytonski mirovni sporazum, ustavni poredak te suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Trenutačna kriza u BiH u svojoj srži nije etnički ili međuetnički sukob, kao što bi mnogi mogli pretpostaviti na temelju naše bolne prošlosti. Ovoga puta, kriza je geopolitička. Nju namjerno generira i instrumentalizira Ruska Federacija preko svog najistaknutijeg lokalnog proksija, Milorada Dodika, koji osobne, secesionističke i geopolitičke interese stavlja ispred ustavnog poretka, demokratskih normi i budućnosti svih građana Bosne i Hercegovine. Ovo nije apstraktna procjena”, smatra Konaković.
On kaže kako je BiH postigla istinsko pomirenje na mnogim mjestima i među mnogim ljudima.
“Godine 1992., kao tinejdžer, pridružio sam se Armiji Republike Bosne i Hercegovine kako bih branio svoj dom tijekom rata. Na suprotnoj strani crte bojišnice nalazio se sadašnji zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Srpske demokratske stranke. Bili smo doslovno na suprotnim stranama u ratu. Danas sjedimo zajedno, razgovaramo, surađujemo i radimo za bolju, mirniju i europsku budućnost naše djece i naše zemlje. Iz tog razloga, trenutačna opasnost ne bi se trebala pogrešno tumačiti kao neizbježna etnička konfrontacija među narodima BiH. Ona to nije. Opasnost dolazi od secesionističkog političkog projekta, podržanog i ohrabrenog od strane Moskve, koji nastoji iskoristiti institucionalne slabosti, povijesne traume i međunarodnu neodlučnost. Takva politika može voditi samo prema obnovljenoj konfrontaciji i sukobu”, rekao je Konaković.
Državni ministar ističe da naša država ne može i neće dopustiti takav scenarij.
“Nećemo dopustiti secesionističkim politikama da podijele našu državu, niti ćemo dopustiti da se posmrtni ostaci žrtava Srebrenice odvoje od njihove domovine. Genocid počinjen u Srebrenici nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka od strane snaga Vojske Republike Srpske ostaje trajno upozorenje kamo ekstremističke i separatističke ideologije mogu odvesti kada međunarodna zajednica oklijeva. Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, osuđen od strane Suda BiH, zajedno s političkim strukturama okupljenim oko SNSD-a, nastavlja otvoreno slijediti proruske političke stavove, osporavati autoritet državnih institucija i promovirati politike koje su u suprotnosti sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i euroatlantskom orijentacijom BiH”, rekao je on.
Dodik, Putin…
Prema njegovim riječima, te iste političke snage uporno su opstruirale europski i NATO put BiH, podrivajući reforme i odluke neophodne za integraciju zemlje u euroatlantsku zajednicu.
“Od početka ruske agresije u punom opsegu na Ukrajinu, Dodik se sastao s predsjednikom Ruske Federacije, Vladimirom Putinom, u devet navrata, uključujući i posjete Moskvi, a posljednji put u kontekstu svibanjskih komemoracija u Moskvi. Ovi sastanci, zajedno s ponovljenim javnim izražavanjem političke lojalnosti Moskvi, pokazuju da je Dodikov secesionistički projekt dio šireg geopolitičkog napora s ciljem podrivanja daytonskog okvira, testiranja transatlantske odlučnosti i stvaranja nove točke nestabilnosti u jugoistočnoj Europi. Zabrinuti smo i zbog javnih izjava Milorada Dodika koje sugeriraju da je, kroz svoje lobiste i političke posrednike bazirane u SAD-u, uključujući Roda Blagojevicha, Arija Ben-Menashea, Marca Zella i druge, u mogućnosti oblikovati ili diktirati politiku Sjedinjenih Američkih Država, uključujući politiku State Departmenta, prema BiH”, navodi Konaković.
Poručuje da su svjesni kako ovakve izjave ne predstavljaju službenu politiku Amerike.
“Ove lobističke aktivnosti se u Bosni i Hercegovini percipiraju kao dio šireg napora da se legitimiziraju secesionističke politike, oslabi Ured visokog predstavnika i podriju međunarodna jamstva uspostavljena za zaštitu mira. S tim u vezi, nedavne javne najave o nastavku i proširenju suradnje s Gazpromom, najvećom ruskom plinskom tvrtkom, uključujući izjave da Gazprom planira graditi elektrane u Bosni i Hercegovini, predstavljaju razlog za ozbiljnu zabrinutost. Energetska ovisnost također je i sigurnosno pitanje. Svako daljnje širenje uloge aktera povezanih s ruskim strateškim energetskim interesima na energetskom tržištu Bosne i Hercegovine bilo bi u suprotnosti s ciljevima postavljenim u Izvješću Kongresu o politici Sjedinjenih Američkih Država za promicanje regionalne stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu, koje identificira energetsku ovisnost o Rusiji kao stratešku ranjivost i naglašava važnost diverzifikacije, sigurnih i pouzdanih izvora energije te snažnije gospodarske suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama”, poručio je Konaković.
Dodaje da za BiH smanjenje i konačno uklanjanje ruskog utjecaja iz energetskog sektora nije samo gospodarski prioritet, već i imperativ nacionalne sigurnosti.
“Plinovod Južna interkonekcija stoga je od posebne važnosti, ne samo kao energetski projekt, već kao strateški instrument diverzifikacije, otpornosti i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu. Snažna potpora Sjedinjenih Američkih Država ovom projektu iznimno se cijeni u Bosni i Hercegovini. Njegova implementacija ojačala bi energetsku sigurnost zemlje, pridonijela regionalnoj stabilnosti i stvorila dodatni prostor za buduće američke investicije i snažniju američku gospodarsku prisutnost u Bosni i Hercegovini. U ovom kritičnom trenutku, kontinuirani, vidljiv i koordiniran angažman Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Europskom unijom, ostaje neophodan za očuvanje mira, stabilnosti i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Jedinstven transatlantski pristup ostaje najsnažnije jamstvo da će Daytonski mirovni sporazum biti očuvan, da će Ured visokog predstavnika ostati sposoban ispunjavati svoj mandat sve dok se Program 5+2 u potpunosti ne implementira, i da će se Bosna i Hercegovina nastaviti kretati naprijed kao suverena, stabilna, demokratska i europska država”, istaknuo je državni ministar te dodao:
“Na kraju, dopustite mi da dodam i vedriju notu u vremenu ozbiljnih političkih zabrinutosti. Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države uskoro će se susresti na nogometnom terenu u šesnaestini finala FIFA Svjetskog prvenstva čiji su domaćin Sjedinjene Američke Države. Iskreno se nadam fer i sportskoj utakmici i neka pobijedi bolja momčad na terenu. Kakav god bio konačni rezultat, uvjeren sam da će on samo dodati još jedno nezaboravno poglavlje prijateljstvu između BiH i SAD-a”, podcrtao je Konaković.
Scena.ba
