Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, posebno se otvara pitanje kardiovaskularnih bolesti, jednog od vodećih uzroka smrtnosti u Bosni i Hercegovini i svijetu. Iako se često vjeruje da bolesti srca pogađaju uglavnom starije, liječnici upozoravaju da su sve češće pogođeni i mladi. Nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost, pušenje i poremećen ritam spavanja samo su neki od čimbenika koji, upozorava prof. dr. Amra Macić-Džanković, ozbiljno ugrožavaju zdravlje srca i krvnih žila.
Uoči Svjetskog dana zdravlja, prof. dr. Amra Macić-Džanković govorila je o tome koliko su kardiovaskularne bolesti ozbiljan problem u BiH, zašto sve više mladih ima probleme sa srcem, koji se simptomi najčešće zanemaruju i što građani mogu učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje.
Ozbiljan problem koji ne jenjava Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, kako u Bosni i Hercegovini, tako i globalno. “Unatoč velikom razvoju kardiologije na svim poljima, smrtnost ostaje visoka i gotovo polovica svjetske populacije umire od kardiovaskularnih bolesti”, navodi prof. dr. Amra Macić-Džanković. Dodaje da incidencija ne opada, osobito posljednjih godina, a tome pridonose sjedilački način života, epidemija pretilosti, slabija tjelesna aktivnost, posebno kod mlađih osoba, uporaba raznih opojnih sredstava, pušenje, konzumacija energetskih pića, kao i neredovit i poremećen ritam spavanja.
Sve više mladih s visokim rizikom Posebno zabrinjava to što se granica obolijevanja sve više pomiče prema mlađoj populaciji. “Broj kardiovaskularnih bolesnika ostaje konstantno visok, uz spuštanje dobi obolijevanja i pojave čimbenika rizika. Sve više mladih osoba su hipertoničari, dijabetičari, pretile osobe s lošim navikama prehrane, aktivnosti, pušenja i neredovitog spavanja”, ističe liječnica.
Evo prijevoda preostalog dijela teksta na hrvatski standardni jezik:
Takve navike, uz svakodnevni stres kojemu su ljudi izloženi, znatno utječu na zdravlje srca i krvnih žila. “Zbog toga u praksi često susrećemo mlade ljude s više čimbenika rizika, a bez pozitivne obiteljske anamneze, koji u mladim godinama dožive kardiovaskularni incident”, upozorava. Posebno naglašava učestalu pojavu srčanog udara, ali i moždanih udara, koji često ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje, radnu sposobnost i kvalitetu života.
Loša prehrana i stres ostavljaju posljedice
Na pitanje koliko stil života utječe na zdravlje srca, odgovor je, kaže, vrlo jasan: presudno.
“Preporuke za odgovarajuću prehranu obuhvaćaju manje, česte obroke i mediteransku dijetu, više svježeg voća i povrća, mlado, bijelo meso i sireve te unos veće količine tekućine, najbolje vode”, navodi prof. dr. Amra Macić-Džanković. Ističe da treba izbjegavati zaslađene napitke i sokove, masnu, prerađenu i brzu hranu, crveno meso, kao i slane, dimljene i suhomesnate proizvode. “Treba poticati manje obroke, bez obilnih večera, uz dosta tekućine i tjelesne aktivnosti”, dodaje liječnica.
Zašto je visoki krvni tlak “tihi ubojica”?
Hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, danas se javlja i kod sve mlađih osoba, a dodatni je problem što često ostaje neprepoznata. “Hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak, pojavljuje se u sve mlađoj populaciji, često neprepoznat i neadekvatno tretiran, sve do prvog incidenta. S pravom ga zovemo tihi ubojica”, kaže liječnica. Objašnjava da su simptomi često blagi i nespecifični.
“Nerijetko se pojavljuju samo minimalne subjektivne tegobe, obično glavobolja, lagani pritisak u prsima i osjećaj preskakanja srca te zujanje u ušima”, navodi liječnica. Zbog toga mladim ljudima posebno preporučuje preventivne kontrole.
“Savjetujem mladim ljudima da kontroliraju krvni tlak te obavljaju preventivne preglede, jer se komplikacije mogu spriječiti ili odgoditi, ali se terapija mora započeti i uzimati na vrijeme”, poručuje liječnica.
Simptomi koje ljudi prečesto ignoriraju
Jedan od najvećih problema je, smatra, to što mnogi prve simptome ne shvaćaju ozbiljno.
“Naša populacija često ignorira prve, upozoravajuće simptome, posebno pojavu umora, laganu bol u prsima tijekom opterećenja, kao i nelagodu, pojavu boli nakon obroka ili pri izlasku na hladan zrak”, upozorava liječnica. Dodaje da tegobe nekada mogu biti jedva izražene, ali da unatoč tome mogu biti najava ozbiljnog kardiovaskularnog incidenta. “Širenje boli prema vratu, rukama, leđima ili gornjem dijelu trbuha, ponekad popraćeno mučninom i povraćanjem, mogu biti znakovi bolesti krvnih žila srca i predznak budućih događaja”, ističe.
Najčešći uzroci infarkta
Govoreći o uzrocima infarkta, prof. dr. Amra Macić-Džanković naglašava da je riječ o kombinaciji više čimbenika. “Najčešći uzroci infarkta su stres i kumulativni učinak rizičnih čimbenika, među kojima bih važno mjesto dala pretilosti i sjedilačkom načinu života, posebno kod menadžera”, kaže. Među čestim uzrocima navodi i neprepoznatu hipertenziju, pušenje, dijabetes i povećane masnoće u krvi. “Posebno kolesterol, koji se također mora liječiti već od mlađe dobi”, napominje prof. dr. Amra Macić-Džanković.
Tko je najugroženiji?
Iako se često vjeruje da su bolesti srca rezervirane za starije, liječnica upozorava da su ugrožene sve dobne skupine. “Ugrožene su sve dobne skupine. Starije osobe imaju starije krvne žile, ali i razvijen kolateralni krvotok, zbog čega je ishod infarkta obično s manje posljedica. Zato su mlađi ljudi izloženi masivnijim infarktima, skloniji su zloćudnim poremećajima ritma i često imaju lošiji ishod ili umiru iznenada”, upozorava liječnica.
Sjedilački način života povećava rizik
Nedostatak tjelesne aktivnosti dodatno povećava rizik od obolijevanja.
“Sjedilački način života i slaba tjelesna aktivnost također povećavaju rizik, posebno kod mladih pacijenata koji su pod stalnim stresom, imaju loš san ili su pretili”, kaže liječnica. Ističe da promjena životnih navika može donijeti znatno poboljšanje i smanjiti rizik.
Infarkt često ne počinje dramatično
Prvi simptomi infarkta nisu uvijek jaki i prepoznatljivi, zbog čega ih mnogi zanemare.
“Prvi simptomi infarkta često ostaju neprepoznati, posebno u skupini dijabetičara. Javlja se samo lagana bol u prsima, znojenje, ponekad bol u lijevom ramenu ili lijevoj ruci, a ako je infarkt stražnje stijenke – atipična bol u leđima, bol u želucu i nagon na povraćanje”, pojašnjava liječnica. Posebno upozorava na dijabetičare, kod kojih simptomi mogu biti znatno blaži.
“Dijabetičari imaju tzv. autonomnu polineuropatiju i poremećen osjećaj boli, pa tegobe mogu biti izrazito blage”, ističe. Veliki problem u praksi predstavlja i to što se pacijenti liječniku javljaju tek kada stanje postane ozbiljno. “Često se događa da pacijenti ne stignu na vrijeme, tegobe ostanu neprepoznate, odbijaju otići na pregled ili u bolnicu, pa izgube dragocjeno vrijeme za primarnu koronarnu intervenciju koja spašava mišić i smanjuje veličinu infarkta te kasnije komplikacije”, upozorava. Dodaje da među tim komplikacijama posebno prednjači pojava zatajenja srca (insuficijencije).
Zablude koje mogu biti opasne
Liječnica upozorava i na niz pogrešnih uvjerenja o zdravlju srca.
“Najčešće zablude o zdravlju srca su da bolest napada samo starije osobe i da oni koji nemaju tegobe imaju zdravo srce, a bol u prsima nije jedini znak srčane bolesti”, kaže. Naglašava da kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene te da žene često imaju lošiji ishod unatoč liječenju. Kolesterol je bitan i mora se smanjiti odgovarajućom terapijom jer je značajan čimbenik rizika za ove bolesti. I umjerena tjelesna aktivnost, a ne ona maksimalna i iscrpljivanje, ima značajan preventivni učinak, savjetuje liječnica.
Poruka građanima: Male promjene znače mnogo
Za kraj, povodom Svjetskog dana zdravlja, profesorica šalje jednostavnu, ali važnu poruku građanima. “Moja poruka je da je zdravlje vašeg srca uglavnom u vašim rukama; male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti većinu kardiovaskularnih bolesti”, zaključuje prof. dr. Amra Macić-Džanković.
Scena.ba
