INTERVJU Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u BiH Alfred Grannas
Razgovarao: D. Lukić
mostar@dnevni-list.ba
Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u BiH Alfred Grannas u intervjuu za Dnevni list istaknuo je ozbiljnost trenutka u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi kada je u pitanju put prema pristupanju Europskoj Uniji.
Grannas jasno ukazuje na veliki problem dvogodišnje blokade EU puta i poziva političke lidere da se odlučno uhvate u koštac s tim problemom i krenu pravim putem, jer će u protivnom vrata EU za BiH ostati zatvorena dugi niz godina.
Njemački veleposlanik ukazao je na potrebu buđenja iz polusna u kojem se nalaze vladajuće političke garniture, te je pozitivnim označio primjere susjednih zemalja poput Crne Gore i Albanije koje na EU putu napreduju puno brže od naše zemlje. Grannas je kazao kako mnogi političari u BiH ne shvaćaju ozbiljnost trenutne situacije i ne shvaćaju da je upravo sada trenutak koji se mora iskoristiti.
Čini se da su permanentne političke krize u BiH, zbog geopolitičkih zbivanja na Bliskom istoku te ratu u Ukrajini, trenutno u drugom planu. Kakvi su vaši dojmovi o političkim zbivanjima u BiH? Ili, možda da uradite jedan kratak rezime od vašeg dolaska na veleposlaničku dužnost u BiH?
-Ne bih baš rekao da je Bosna i Hercegovina u potpunosti u nekom drugom planu. Što se tiče njemačke vlade Zapadni Balkan, a time naravno i Bosna i Hercegovina imaju visoki prioritet. Znate, mi, a kada kažem ‘mi’ mislim na vladu Savezne Republike Njemačke, želimo da proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji ubrzamo što je moguće više. Želimo ga unaprijediti i iskoristiti trenutnu dinamiku i trenutno raspoloženje koje vlada u EU parlamentu po pitanju proširenja. Ipak, da se vratim na suštinsko pitanje koje ste postavili. Naravno da sve to može uspjeti samo ukoliko zemlje kandidati ispune svoje zadatke. No, to je ovdje u posljednje dvije godine stalo. Što se tiče procesa pregovora o pristupanju EU preduvjeti su potpuno jasni. I nije baš potpuno razumljivo zašto svari u BiH ne napreduju, jer radi se o donošenju dva zakona i imenovanju glavnog pregovarača. Možda ovo upravo pokazuje da mnogi ovdje ne shvaćaju ozbiljnost situacije u kojoj smo sada. Ne shvaćaju da je upravo sada trenutak koji se mora iskoristiti. Jer kada će ako neće sada?
Što ukoliko bh političari ne iskoriste tu priliku?
-Prvo da vam kažem, ukoliko sada ne bude nekakvog napretka, ukoliko se ne postigne ništa, onda, jednostavno se to tako mora reći, šansa je propala. I to za duži niz godina. Nadalje, sasvim je jasno da bi sam proces pristupanja, a kasnije i članstvo u Europskoj uniji za građanke i građane u ovoj zemlji donio mnoge prednosti. Da li političko rukovodstvo ove zemlje to razumije? Pretpostavljam DA. Zašto ne radi više kako bi se išlo ispravnim putem? To pitanje trebaju postaviti građanke i građani BiH.
Činjenica je kako je zbog neusuglašenih stavova bh političara skoro blokiran eurointegracijski put BiH, a čini se i kako je EU više zauzeta nestabilnostima na geopolitičkoj razini. Je li agenda proširenja stavljena u drugi plan?
-Ne. Agenda proširenja nije stavljena u drugi plan. Upravo, i na osnovu geopolitičkih zbivanja, proces proširenja i pristupanja zemalja Zapadnog Balkana je u prvom planu. Bosna i Hercegovina je u polusnu i mora se razbuditi kako bi uhvatila zamah i postigla dinamiku u procesu pristupanja EU. Pogledajmo susjedne zemlje, kao primjerice Crnu Goru, koja je pred samim krajem ispunjavanja uvjeta. Isto tako i Albanija je dosta napredovala. Zašto ovdje ne ide tako dobro? Vladajuće strukture trebaju uzeti ovaj proces u svoje ruke kako bi ga ubrzali, unaprijedili i krenuli naprijed. Ovdje se u stvari treba odlučno pristupiti svemu što je potrebno kako bi BiH napredovala u pregovorima. Na kraju da dodam, ako to uspijeva u ovim zemljama koje smo sada spomenuli, a koje prije nekoliko godina nisu bile nimalo bolje od BiH, zašto onda BiH ne bi mogla napredovati?
BiH ima još značajan broj obveza ispuniti na svom putu na EU. Konkretno, može li BiH u članstvo EU-a bez promjene Ustava?
-Bez promjene Ustava se sigurno može ući u pregovore. A sam put ka EU je jedan instrument koji ima veliku disciplinu. Iz tog razloga će biti moguće kasnije, u toku pregovora, mijenjati Ustav. Kao što vidimo na primjeru susjednih zemalja, nije to sve toliko jednostavno, ali može se. Međutim, jedna stvar je sasvim jasna kada se radi o promijeni Ustava. Mislim da je to svima jasno, a to su uostalom pokazale i presude suda za ljudska prava, a to je da se s određenim elementima koje sadrži Ustav Bosne i Hercegovine ne može postati članicom Europske unije. Dakle, doći će sigurno do određenih promjena na putu prema EU, ali to ne znači da se mora potpuno izmijeniti ili iznova pisati Ustav. Međutim, kako se bude napredovalo na EU putu morat će doći do tih promjena, jer nije moguće ući u EU s Ustavom gdje je jedan narod potpuno isključen iz, recimo, toga da može obavljati neke dužnosti kao što je pozicija člana Predsjedništva BiH, ili su spriječeni da obavljaju neke druge funkcije zato što su isključeni iz Ustava.
Kako komentirate činjenicu da se većina bh političara konstantno ‘kune’ u EU put, a u praksi ništa ne rade po tom pitanju?
-Meni kao stranom promatraču nije jednostavno to komentirati. Međutim, BiH je demokratsko društvo. Reći ću ovako, u Njemačkoj kada izađemo na izbore pitamo se tko ima najbolju ponudu, što nam taj netko nudi, je li to ono najbolje što ja hoću, i prema odgovorima na ta pitanja ću odlučiti koga ću izabrati. I vi imate izbore. Trebate ih iskoristiti da krenete naprijed.
Može li BiH ući u EU s tri člana predsjedništva?
-BiH može postati članicom EU s tri člana Predsjedništva, ali i ne mora. To sve ovisi od toga što će građani ove zemlje odlučiti. Hoće li u Ustavu biti tročlano Predsjedništvo ili ne? To ne mora biti uvjet za EU.
Postoje stalni višegodišnji prijepori oko izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Jasno, riječ je o relaciji ‘Čović-Komšić’. Kako riješiti to pitanje?
-Vidite, tu se postavlja pitanje razlike između legaliteta i legitimiteta. Po Ustavu je sve u redu. Ali, je li to za onog dotičnog, koga se to tiče, legitimno? Ja nisam taj čije mišljenje se ovdje traži. Na kraju krajeva, opet tu želim istaknuti, građanke i građani ove zemlje moraju sami u jednom trenutku odlučiti kako treba izgledati njihov Ustav.
Može li BiH u EU s visokim predstavnikom?
-Ne. Jasno je da članica Europske unije ne može imati visokog predstavnika. Međutim, sasvim drugo pitanje kada je taj trenutak da se ukine funkcija visokog predstavnika, odnosno kada da se zatvori Ured visokog predstavnika. Mislim da još nije došlo vrijeme za to, ali u trenutku kada postanete članica EU, jasno je da u nju ne možete ući s visokim predstavnikom.
Konkretno, a kada je riječ o visokom predstavniku u BiH, gospodinu Christianu Schmidtu, sve glasnija su nagađanja o njegovom odlasku. Kakve su vaše informacije?
-Što se tiče visokog predstavnika on niti radi za njemačku ambasadu, niti radi za vladu SR Njemačke. Naravno da uvijek ima priča i glasina. Mi svi znamo, to nije nikakva tajna, da ima određenih zainteresiranih strana koje vole širiti takve priče, nije nikakva tajna da ne postoje baš simpatije s određenih strana prema gospodinu Schmidtu. Međutim, ja kao predstavnik SR Njemačke želim kazati da mi u potpunosti stojimo iza visokog predstavnika i pružamo mu punu podršku. A što se tiče pitanja kada treba otići visoki predstavnik… I dosadašnji visoki predstavnici su odlazili i dolazili, ne može jedan biti 50 godina, ali u ovom slučaju sve to treba ići jednim urednim procesom, treba biti jako dobro promišljeno prije nego se donese odluka o eventualnoj nasljednici ili nasljedniku, ili o tome da li će se OHR zatvoriti. Većina tih priča je često netočna, ali ljudi vole pričati.
Savezna republika Njemačka osvjedočeni je i veliki prijatelj BiH. No, te odnose poremetili su potezi Vlade Republike Srpske i politička retorika predsjednika SNSD-a Milorada Dodika. Vlada Republike Srpske izazvala je diplomatski skandal proglasivši nepoželjnom njemačku ministricu za Europu Annu Lührmann, a sam Dodik izrekao je vrlo neprimjerene i neprihvatljive uvrede prema visokom predstavniku, porijeklom Nijemcu. Njemačka je odgovorila poduzimanjem mjera i suspendiranjem vrijednih projekata u Republici Srpskoj. Možemo li vidjeti poboljšanje odnosa (i kako)?
-Što se tiče dijaloga s autoritetima u RS-u, želim kazati da predsjednik SNSD-a još uvijek ne pripada u krug partnera s kojima vodimo dijalog. Što se tiče zabrane ulaska u našu zemlju, zbog njegove retorike još uvijek je na snazi za njega i još dvije osobe. Vezano za projekte, s naše strane tu naravno ima raznih razmišljanja. Mi vodimo računa i o tome da narod, građani Republike Srpske, ne moraju imati isto razmišljanje kao i Dodik. Želim naglasiti da mi uopće nismo zaustavili sve projekte u RS-u i naravno da i dalje razmišljamo o tome kako da pokrenemo stvari u pravcu da građanima RS-a bude bolje. Ali, ujedno, razmišljamo da u te projekte ne uključimo individue koje su svojom negativnom retorikom doprinijele ovakvom stanju u RS-u.
Kao dugogodišnji diplomat, koji bi “recept” za premošćivanje političkih nesuglasica kako bi zemlja krenula brže naprijed?
-Recept je dijalog. BiH je demokratska zemlja, imate izbore, trebalo bi koristiti izbore da se krene naprijed.
Scena.ba
