Balkanska društva, pa tako i bosanskohercegovačko, stare brže nego bilo koja druga u Europi. BiH konstantno gubi svoju mladost, radno sposobno i produktivno stanovništvo. Projekcije su alarmantne, a upozoravajuće prognoze od prije 15 godina sada se pokazuju kao stvarnost koja se ogleda u nedostatku radnika svih profila.
BiH galopirajućim korakom postaje domovina staraca, procjene su to kako nevladinih, tako i međunarodnih organizacija. Da postajemo država treće životne dobi najbolje se vidi u manjim sredinama. “Tko ostaje? Nitko, samo mi stari. Nigdje ovo ne vodi, nikakvu dobru”, kazao je jedan od građana.
U posljednjem izvješću Grupacije Svjetske banke ukazuju na paradoks: nestašica radne snage osjeća se u ključnim sektorima, dok je istovremeno mnogo ljudi isključeno s tržišta rada ili jednostavno ne traže posao. Zbog toga navode da su žene i mladi nedovoljno iskorišten radni kapital.
Iz Svjetske banke su poručili:
“Kada bi stopa sudjelovanja radne snage bila ista kao u usporedivim zemljama Europske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 milijuna raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu, godišnje stope rasta porasle bi za 0,35 postotnih bodova.”
Iz Unije za održivi povratak kažu da su golema područja zemlje naprosto prazna, a mnoga naselja bez stanovnika. Ističu da su još prije 15 godina upozoravali predstavnike vlasti da će trend odlaska dovesti do neslućenih posljedica.
Mirhunisa Zukić, Unija za održivi povratak i integracije BiH: “Kada smo našim političarima govorili da je situacija na terenu alarmantna, odgovarali bi: ‘Pa dobro, i u susjednim je državama tako’. Dakle, ako je kod drugih, neka je i kod nas. Izgubili smo se, kako u RS-u i FBiH, tako i u Brčko Distriktu. Moramo imati jedinstvenu politiku kada je riječ o zapošljavanju i izlasku na tržište, kako bi to bilo pokriveno radnim mjestima.”
Sve će to biti teže protokom vremena jer iz Svjetske banke pojašnjavaju da će tijekom sljedećeg desetljeća ovdje najmanje jedna od pet osoba biti starija od 65 godina. Deprimirajuće zvuči i procjena da neće doći do značajnoga gospodarskog rasta. Dosadašnja stagnacija dovela je do odlaska više od 500 tisuća stanovnika u proteklih 12 godina.
Takve podatke uvelike uvjetuje financijska situacija. Podaci pokazuju da će kombinirani gospodarski rast Bosne i Hercegovine dosegnuti samo 2,8 % u ovoj godini, što je za 0,3 postotna boda manje od prethodnih projekcija Svjetske banke.
Mladi koji ostaju mogli bi biti motor razvoja gospodarstva, ali ih poslodavci i institucije rijetko motiviraju. Među njima je i Dragana Milković, koja je mnogo puta vidjela koliko institucije otežavaju ostvarivanje osnovnih prava i uvjeta za ostanak stanovništva. Tako se osobno borila za izgradnju pristupne prometnice i mosta u svom naselju.
Dragana Milković, koordinatorica građanske inicijative: “Mladi iz bosanskohercegovačkog društva ne odlaze samo i isključivo zbog neadekvatnih potreba tržišta rada ili drugih neprilika, nego zato što pravni sustav ne funkcionira u praksi. Ne funkcionira prema standardima EU-a, institucije su inertne. Za ostvarivanje prava mlade osobe potrebno je mnogo više truda i odricanja kako bi se ostvarilo neko pravo koje je zajamčeno svim standardima.”
To je jedan od razloga zašto sada imamo poražavajuću statistiku o odlasku mladih. Realnost na terenu često je još teža. Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena sporim gospodarskim rastom i inertnim institucijama. Sat otkucava, a prazna naselja diljem zemlje najbolji su dokaz da se upozorenja ne slušaju.
Scena.ba
