Kikiriki mnogi doživljavaju kao običnu grickalicu koju najradije jedu uz film ili u društvu prijatelja
No novo istraživanje sugerira da bi ova pristupačna namirnica mogla imati zanimljiv učinak na funkcioniranje mozga, osobito u starijoj životnoj dobi.
Znanstvenici su otkrili promjene u načinu na koji određeni dijelovi mozga reagiraju na inzulin, hormon koji ima važnu ulogu i izvan regulacije šećera u krvi.
Istraživači sa Sveučilišta u Maastrichtu u Nizozemskoj proučavali su kako svakodnevna konzumacija kikirikija utječe na osjetljivost mozga na inzulin. Njihovi rezultati, objavljeni u znanstvenom časopisu ‘Food & Function’, upućuju na moguću povezanost ove namirnice s procesima važnima za zdravlje mozga.
Što se dogodilo nakon četiri mjeseca?
U istraživanju je sudjelovala 31 starija osoba, prosječne dobi od 67 godina. Tijekom jedne faze ispitanici su svakodnevno jeli 60 grama neslanog, pečenog kikirikija s kožicom, dok su u drugoj fazi izbjegavali kikiriki. Svaka faza trajala je 16 tjedana, a između njih bila je pauza od osam tjedana.
Znanstvenici su potom magnetskom rezonancijom pratili promjene u protoku krvi kroz mozak nakon primjene inzulina putem nosa. Takav postupak omogućuje proučavanje reakcije moždanog tkiva na ovaj hormon.
Rezultati su pokazali promijenjen odgovor na inzulin u određenom području desne moždane hemisfere, koje obuhvaća dijelove povezane s pamćenjem i obradom informacija.Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Magnific
Među njima se nalazi i hipokampus, struktura koja ima ključnu ulogu u stvaranju i prizivanju sjećanja.
Iako inzulin najčešće povezujemo s regulacijom šećera u krvi, ovaj hormon djeluje i u mozgu. Sudjeluje u procesima važnima za rad živčanih stanica, a istraživači proučavaju i njegovu moguću povezanost s kognitivnim funkcijama.
Promjene u načinu na koji mozak reagira na inzulin zanimljive su znanstvenicima upravo zato što se poremećaji tih procesa istražuju u kontekstu starenja i neurodegenerativnih bolesti. Autori nove studije smatraju da bi uočeni učinak kikirikija mogao pomoći u objašnjenju rezultata njihova ranijeg istraživanja, u kojem su sudionici nakon redovite konzumacije ove namirnice postigli bolje rezultate na određenim testovima pamćenja.
Ipak, treba naglasiti da novo istraživanje nije dokazalo da kikiriki sprječava demenciju ili Alzheimerovu bolest.
Zašto baš kikiriki s kožicom?
Kikiriki sadrži nezasićene masnoće, biljne proteine, vlakna i niz bioaktivnih spojeva. Njegova tanka crvenkasta kožica također sadrži polifenole, biljne spojeve koji se istražuju zbog mogućih povoljnih učinaka na zdravlje.
No znanstvenici zasad ne mogu sa sigurnošću reći koji je sastojak kikirikija odgovoran za promjene zabilježene u istraživanju, niti je li riječ o zajedničkom djelovanju više njih.
Zanimljivo je i to da tijekom istraživanja nisu zabilježene značajne promjene u pokazateljima regulacije glukoze, masnoće u jetri ili određenim pokazateljima upale u organizmu. Rezultati su zanimljivi, ali zahtijevaju oprezno tumačenje. Istraživanje je provedeno na relativno malom broju ljudi, a znanstvenici još trebaju utvrditi mogu li se slični učinci potvrditi u većim i raznolikijim skupinama.
Kikiriki može biti dio uravnotežene prehrane jer sadrži vrijedne hranjive tvari, no istodobno je kaloričan, a osobe s alergijom na kikiriki moraju ga izbjegavati.
Zasad nema dovoljno dokaza da bi se svakodnevno konzumiranje određene količine kikirikija moglo preporučiti kao način zaštite od slabljenja pamćenja.
Ipak, nova studija otvara zanimljivo pitanje: mogu li i sasvim obične namirnice utjecati na procese u mozgu koji su važni za zdravo starenje?
Scena.ba
