U prvom kvartalu ove godine je broj registriranih automobila u Europi otprilike isti kao i prošle godine. Prema podacima koje je objavio JATO Dynamics, on iznosi 3,38 milijuna automobila. Međutim, prodaja kineskih marki, unatoč višim carinama koje je Europska komisija nametnula na električne automobile proizvedene u Kini je porasla.
Od početka siječnja do kraja ožujka kineske marke su prodale više od 153.600 vozila u Europi, što je povećanje od čak 91 posto. S obzirom na prilično velike carine neobično je vidjeti tako značajan rast. No prodor Kineza zapravo nema previše veze s električnim automobilima već ga oni pretežno ostvaruju na “staromodan način”, s pomoću automobila s motorima s unutrašnjim izgaranjem.
U prvom tromjesečju prošle godine 55 posto novih registriranih kineskih automobila u Europi su bili modeli koje pokreću benzinski motori i/ili hibridni sustavi. Baterijski električni automobili činili su 39 posto prodaje, a plug-in hibridi samo 5,6 posto. Ove godine, modeli s benzinskim motorima i hibridni automobili su činili 58 posto ukupnih registracija novih kineskih auta u Europi, udio električnih automobila je pao na 27 posto, a plug-in hibridi, koji su izuzeto od carina, naglo su porasli i uzeli 15 posto tržišnog udjela među kineskim markama.
Izgleda da kineski proizvođači izvoze više hibridnih i plug-in hibridnih vozila u Europu kako bi nadoknadili negativan učinak carina na električne automobile. MG, najjači kineski proizvođač U Europi, registrirao je više od 32.000 hibridnih vozila u prvom kvartalu ove godine, što predstavlja 42 posto njegove prodaje. BYD, drugi najveći kineski brend po prodaji u Europi prodao je oko 11.000 plug-in hibridnih vozila, što čini 38 posto njegove prodaje.
Kina je pokazala da ne prijeti samo električnim automobilima već je spremna natjecati se u svakom segmentu, sa svakom vrstom pogonskog sklopa i na svakom tržištu. Hoće li se EU sada carinama okomiti i na druge vrste pogona kineskih automobila pokazat će vrijeme.
Scena.ba
