Njegova najnovija knjiga “Hrvatska u Jugoslaviji 1980-ih. Lažna svijest i svjesna laž” zaokupila je pozornost posjetitelja na predstavljanju na Festivalu knjige Matice hrvatske 6. lipnja i smatra se jednim od glavnih događaja toga festivala. Povodom te knjige cijenjeni povjesničar i stručnjak za suvremenu povijest dao je zanimljivi intervju portalu Hrvatskog kulturnog vijeća.
“Počeo sam se poviješću baviti s temama iz Drugoga svjetskoga rata. Na te teme imam objavljenu jednu monografiju i, ako se dobro sjećam, pet članaka, te nedovršen rukopis o bitci na Sutjesci koji sam ‘privremeno’ prekinuo 1999. godine. Tko zna, možda ga u dogledno vrijeme i dovršim. Socijalizmu sam se intenzivno okrenuo prije sedam godina, kad sam tražio privremeni odmak od recentne hrvatske povijesti. Socijalizam me je zanimao i zbog toga što se Domovinski rat ne može razumjeti bez poznavanja razdoblja prije njega. Do ove knjige objavio sam 12 članaka na temu socijalizma, tako da nije u pitanju iznenadni zaokret”, pojasnio je.
Govoreći o knjizi “Lažna svijest i svjesna laž” istaknuo je: “Osamdesete su godine krize, potpunoga sloma sustava. No i u najtežim vremenima nađu se osobe kojima je dobro, kojima teče med i mlijeko. To nije nikakva specifičnost Jugoslavije. Hrvatska je 1982. gotovo bankrotirala, povremeno su bila velika ograničenja u distribuciji el. energije, opskrbi naftom i nekim namirnicama, inflacija je na kraju desetljeća bila najveća na svijetu, štrajkova je bilo ‘bezbroj’…”. Dodao je kako “slika idealnih 1980-ih koja se nameće u nekim medijima nema veze s onom slikom s kojom se istraživač susreće u arhivskom gradivu Saveza komunista i njegovih transmisija”.
‘To jest nakaradno’
Na pitanje može li se to na neki način tumačiti pokušajem poticanja nostalgije za životom u bivšoj državi Marijan je bio jasan: “Već godinama ne pratim ni javnu ni druge, nejavne televizije. No u Hrvatskoj me ništa ne može začuditi. Vid nostalgije postoji, vrlo je jak u dijelu medija koji danas imaju status mainstreama. No mislim da to nije mišljenje većega dijela stanovništva. Kod nas se zapravo radi o pokušaju utjecajnih pojedinca i skupina da današnjoj hrvatskoj formi dadnu jugoslavenski sadržaj. To jest nakaradno, no neki se zbog toga ne opterećuju”.
Poznati povjesničar dao je i svoje mišljenje kome je to u interesu stvaranje iskrivljene slike o novijoj hrvatskoj prošlosti. “Najkraće rečeno osobama koje ne mogu prežaliti slom Jugoslavije, koje se ne mire s hrvatskom državom koju proglašavaju propalim projektom, pri čemu zanemaruju da se ‘idealna’ Jugoslavija dva puta raspala, čemu nema pandana u suvremenoj europskoj povijesti”, pojasnio je.
Povjesničar je zatim detaljno opisao svoj istraživački rad na knjizi “Lažna svijest i savjest laži” te ono što je istraživanje otkrilo, a cijeli intervju možete pronaći OVDJE. Podsjetimo, Marijan je 15 autorskih knjiga povijesne tematike i četiri u suautorstvu, među njima: “Smrt oklopne brigade”, “Bitka za Vukovar”, “Oluja”, “Slom Titove armije”, “Domovinski rat”, “Hrvatska 1989.-1992. Rađanje države”, “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994″, Rat za Bosansku Posavinu 1992. godine”.
Scena.ba
