Političku i akademsku scenu u Bosni i Hercegovini uzdrmala je vijest o službenoj prijavi koju je umirovljeni profesor Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, dr. sc. Behdžet A. Mesihović, uputio glavnom državnom tužitelju Milanku Kajganiću.
Profesor Mesihović traži hitnu provjeru vjerodostojnosti magistarske diplome predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, izričito tvrdeći da lider HDZ-a nikada nije položio ključni ispit za magisterij.
„Kod mene nije polagao, a bio sam jedini profesor!“
Dragan Čović u svojoj službenoj biografiji navodi da je magistrirao 1989. godine na Mašinskom fakultetu u Mostaru. Međutim, profesor Mesihović u svojoj prijavi tužiteljstvu iznosi potpuno drukčije i vrlo kompromitirajuće detalje:
“Prema mom neposrednom saznanju, on nije pristupio ispitu iz navedenog predmeta, nije ga položio kod mene, a nije ga mogao položiti ni kod drugog nastavnika jer sam bio jedini odgovorni nastavnik za taj predmet“, stoji u izričitoj prijavi dr. Mesihovića.
„Nema traga magistarskom radu, sumnjaju i drugi profesori!“
Profesor Mesihović u prijavi tužiteljstvu navodi i imena drugih poznatih profesora iz tog razdoblja.
Pozvao se na izjave profesora Roka Markovine i Seadina Hadžiomerovića, tvrdeći da su i oni javno izražavali sumnju u to da je Čović ikada magistrirao na Strojarskom fakultetu. Čak je naveo da nigdje u javnim knjižnicama i bazama podataka ne postoji nikakav pisani trag o Čovićevom magistarskom radu niti bilo kakvim znanstvenim publikacijama koje bi pratile taj akademski put
Ova prijava ponovno otvara bolna pitanja o vjerodostojnosti diploma domaćih političara, ali i podsjeća na to da ovo nije prvi put da se akademska zajednica buni protiv Čovićevih akademskih titula.
Povijesni bunt Đurđice Čilić u Zagrebu
Ovaj slučaj neodoljivo podsjeća na javni istup poznate sveučilišne profesorice i književnice, rođene Vitežanke Đurđice Čilić, koja se 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu jedina otvoreno i hrabro usprotivila dodjeli počasnog doktorata Draganu Čoviću.
Čilić je tada pred Senatom Sveučilišta u Zagrebu održala oštar govor, upozorivši da se dodjelom takvih priznanja političarima degradira ugled same institucije, poručivši tada kultnu rečenicu: „Tamo gdje je Čović bog, ja želim biti ništa”.
Ipak, usprkos glasnim prosvjedima studenata, oštrom buntu dijela profesora i potpisivanju peticija, glasačka mašinerija u Zagrebu tada je odradila svoje. Senat Sveučilišta u Zagrebu je s premoćnih 49 glasova „za“, samo 14 „protiv“ i dva suzdržana, donio službenu odluku i Draganu Čoviću na svečanoj promociji u dvorani Vatroslav Lisinski ipak dodijelio titulu počasnog doktora znanosti.
Bunt Đurđice Čilić i profesora s Filozofskog fakulteta na sjednici Senata bio je toliko glasan da je nakon dodjele ugledni profesor dr. sc. Nikola Đuras podnio ostavku na svoju titulu professor emeritus i vratio je Sveučilištu iz prosvjeda, rekavši da je ta institucija dodjelom doktorata Čoviću dotaknula dno.
Dok su se u Zagrebu prije nekoliko godina lomila koplja oko počasnih titula, u Mostaru se sada, pred državnim tužiteljstvom, pokreće pravna bitka za samu osnovu Čovićeve akademske karijere.
Kako će državni tužitelj Milanko Kajganić reagirati na teške optužbe profesora Mesihovića i hoće li Mašinski fakultet morati otvoriti prašnjave arhive iz 1989. godine, pokazat će idući dani koji donose novi pravosudni i politički zaplet na bh. sceni.
