Crne statistike opominju: rak dojke, vrata maternice, debelog crijeva i prostate svake godine u Bosni i Hercegovini odnese tisuće života. Novo veliko istraživanje pokazuje da u našoj zemlji nema organiziranih pregleda, pa liječniku idemo tek kada nas nešto zaboli.
Idemo liječniku tek kada se pojave prvi simptomi – tako u jednoj rečenici izgleda preventiva u našoj zemlji. Umjesto da država poziva nas, sve je prepušteno slučaju i našoj vlastitoj inicijativi.
“Ono što je zlatni standard u zemljama EU kada je u pitanju preventivna medicina jest organizirani program probira (skrininga), koji u BiH, nažalost, ne postoji. U BiH je još uvijek prisutan tzv. oportunistički, odnosno nasumični probir, gdje se pacijent sam javlja onda kada se simptomi već pojave. Sami izvještaji sadrže razne druge pokazatelje i slabosti našeg zdravstvenog sustava u BiH, kao što su, naprimjer, nedostatak integriranih informacijskih sustava u BiH, nedostatak registara, deficit stručnog kadra, deficit dijagnostičkih kapaciteta, protokola, opreme, standarda i slično”, navela je Dubravka Bošnjak – ministrica civilnih poslova BiH.
Brojke iz novog istraživanja i više su nego opominjuće. Tjedno od raka dojke umre 11 žena, što ga čini najsmrtonosnijim karcinomom u zemlji. Tri žene tjedno izgube život od raka vrata maternice, karcinoma koji se gotovo u potpunosti može prevenirati. Rak debelog crijeva godišnje odnese više od 1000 života, dok od raka prostate umre oko 450 muškaraca.
Problem je što sustav reagira tek na posljedicu, a ne na uzrok. Čak 70 posto pacijenata u bolnicu uđe tek kada osjete da nešto nije u redu.
“Država već ima jake temelje, zakonski okvir, kliničke kapacitete, institucionalnu ekspertizu, međutim, ono što nedostaje jest sustavni pristup. Naprimjer, pristup u kojem poziv na probir automatski stiže na kućne adrese građana, u kojem postoji jasno praćenje slučajeva i program koji obuhvaća svaku ženu i muškarca koji ispunjavaju uvjete za pregled. Danas 7 od 10 pacijenata ulazi u sustav tek kad se simptomi karcinoma pojave. Jednoj od 5 žena s rakom vrata maternice i jednoj od 3 s rakom dojke dijagnosticira se karcinom tek u trećem ili četvrtom stadiju. To se može promijeniti prevencijom. Spašavanje jedne godine života kroz organizirani probir košta između 220 i nešto manje od 3000 eura, što je znatno ispod praga isplativih zdravstvenih ulaganja”, dodala je Justine Coulson, predstavnica UNFPA za BiH.
Rano otkrivanje doslovno spašava živote, poruka je stručnjaka. A kako bi se situacija na terenu promijenila, Europska unija priprema značajnu financijsku potporu domaćem zdravstvu.
“Ova potpora dio je projekta Europskog plana protiv raka, vodeće inicijative za unaprjeđenje prevencije, ranog otkrivanja i liječenja raka. Oko 40 posto karcinoma može se prevenirati i, s boljim politikama i jačom prevencijom, tisuće života mogu se spasiti. U sklopu predstojeće pomoći u okviru IPA 2027, EU je izdvojila 11 i pol milijuna eura za sveobuhvatni program prevencije karcinoma u BiH, koji će biti utemeljen na rezultatima ovog projekta”, poručio je Adebayo Babajide, zamjenik šefa Izaslanstva EU u BiH.
Ulaganje u prevenciju i modernizaciju zdravstva ključni su koraci koji predstoje. Iskustva pokazuju da sustavni pregledi rasterećuju zdravstveni sustav, ali i, što je još važnije, omogućuju da se bolest otkrije na vrijeme.
Scena.ba
