Porast razine mora više nije daleka prijetnja, već trenutačno ugrožava milijune ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim regijama Globalnog Juga. Nova, detaljna studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, razmjere ove opasnosti.
- Svi mi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom razine mora, bilo da živimo uz ocean ili ne – kaže Erik Galbraith, stručnjak za Zemlju s kanadskog Sveučilišta McGill i koautor studije, u članku objavljenom na stranicama istog sveučilišta.
Katastrofalne posljedice
Istraživanje se fokusiralo na Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku, koristeći visokorezolucijske satelitske snimke, podatke o građevinskim otiscima i napredne metode strojnog učenja kako bi se utvrdilo koje su građevine najugroženije. Otprilike 750 milijuna ljudi, oko desetina čovječanstva, živi unutar pet kilometara od obale, što znači da i umjereni porast razine mora može izazvati katastrofalne posljedice.
Studija, objavljena u časopisu Urban Sustainability, analizirala je 840 milijuna zgrada pod tri scenarija porasta razine mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara. Uz porast od pola metra, približno 3 milijuna građevina suočava se s poplavama. Porast od 5 metara potopio bi 45 milijuna građevina i uništio više od 80 posto zgrada u nekim zemljama, dok bi scenarij od 20 metara ugrozio više od 130 milijuna građevina. Erozija i olujni valovi nisu uključeni, što čini ove rezultate minimalnima, napominju autori istraživanja.
- Svi mi ovisimo o robi, hrani i gorivu koja prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu razine mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi izazvati kaos u našoj globalno povezanoj ekonomiji i prehrambenom sustavu – dodaje Galbraith.
Nezaustavljiv proces
Porast razine mora je spor, ali nezaustavljiv proces globalnog zatopljenja, koji već utječe na priobalne populacije i nastavit će još stoljećima, kaže geofizičarka Natalya Gomez, koautorica istraživanja sa Sveučilišta McGill. Ekolog Jeff Cardille s istog sveučilišta dodaje da su neke priobalne zemlje mnogo izloženije od drugih, zbog specifičnosti terena i lokacija zgrada.
Interaktivne karte sada pomažu urbanistima u zaštiti postojeće infrastrukture i planiranju budućih projekata. Kako razina mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, prilagodbene strategije postale su nužnost.
- Ne možemo izbjeći barem umjeren porast razine mora. Što ranije priobalne zajednice počnu planirati, veće su šanse da i dalje uspješno opstanu – zaključuje Maya Willard-Stepan, stručnjakinja za okoliš s kanadskog Sveučilišta Victoria i glavna autorica studije.
Scena.ba
