Posljednji podaci Porezne uprave Federacije BiH otkrivaju značajan rast iznosa prikupljenih izravnih poreza na prostoru ovoga entiteta, a ono što posebno unosi optimizam u ekonomske tokove je činjenica da je došlo do vidljivog povećanja iznosa prikupljenih na osnovi poreza na dobit, što upućuje na obnovljenu ekonomsku aktivnost poslovnog sektora u FBiH. Rasli su i prihodi od drugih poreza, osobito poreza na dohodak, ali i doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, kao i doprinosi za slučaj nezaposlenosti.
Struktura prihoda
U razdoblju siječanj – travanj ove godine porezni obveznici naplatili su tri milijarde i 6,8 milijuna maraka, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. godine više za 348.333.005 KM ili za 13,10%. Uvidom u strukturu prikupljenih javnih prihoda vidljivo je kako prvo mjesto drže d oprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje , zdravstveno osiguranje i doprinose za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu od 2 milijarde i 47,9 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine po ovim osnovama prikupljeno milijardu i 769,8 milijuna maraka. Znatan porast mogao bi se tumačiti dvojako – kako kroz povećanje broja zaposlenih i snažniju poreznu disciplinu tako i kroz izdvajanja za MIO, što je pak posljedica rasta osobnih primanja u Federaciji BiH, dijelom i zbog povećanja minimalne plaće.
Na drugom su porezi na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba, a koji su naplaćeni u iznosu od 311.731.697 KM. Usporedbe radi, u prošloj godini, odnosno u prva četiri mjeseca 2024. godine, taj iznos bio je 281.164.752 KM.
Treću poziciju po vrijednosti drže sredstva prikupljena od poreza na dobit, kao i zaostali prihodi od poreza na dobit, a koji su naplaćeni u iznosu od 291.271.858 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine ovaj dio porezne blagajne iznosio 281.164.752 KM. Dakle, osim znatnog porasta iznosa na osnovi poreza na dohodak, a koji će neki analitičari svakako prepisati rastu osobnih primanja, imamo i porast od 10 milijuna maraka prikupljenih od poreza na dobit, što upućuje na zaključak kako poslovni sektor u Federaciji, gledajući broj svih njegovih sastavnica, ipak raste solidnom dinamikom.
Kada govorimo o ostalim segmentima koji se dijele u ukupnoj poreznoj blagajni Federacije BiH, trend rasta uočljiv je kod većine – porez na imovinu, nasljeđe i dar naplaćen je u iznosu od 25.809.427 KM, porez na promet nekretnina i prava naplaćen je u iznosu od 32.160.926 KM, zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu od 143.510 KM, dok su novčane. kazne naplaćene u iznosu od 26.989.986 KM. S druge strane imamo pad naplate pristojbi i naknada (262.950,046 KM u odnosu na 268.373,261 KM), kao iu kategoriji “ostali javni prihodi” (1.073.375 KM u odnosu na 1.217.772 KM).
Značajno je naglasiti kako je rast prikupljenih izravnih poreza zabilježen u svim županijama , a na prvom mjestu je Sarajevska, u kojoj je prikupljeno milijardu i 113,7 milijuna maraka, što je porast od 128,3 milijuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Slijedi Tuzlanska županija s iznosom od 511,7 te rastom od 61,5 milijuna KM, dok je u Zeničko-dobojskoj iznosio izravnih poreza bio 375,8 milijuna maraka (rast od gotovo 41 milijun). Na četvrtom mjestu je Hercegovačko-neretvanska županija s prikupljenim porezom u iznosu od 339,1 milijuna maraka i porastom od gotovo 24 milijuna maraka, dok je iza nje Srednjobosanska s iznosom od 231,2 milijuna i porastom od 33,8 milijuna KM. Na šestom mjestu je Unsko-sanska županija sa 181,5 milijuna KM i ostvarenim porastom od 28,2 milijuna KM. Slijedi Zapadnohercegovačka županija s iznosom prikupljenih poreza od 128,46 milijuna maraka uz povećanje od 15,5 milijuna maraka.
I u ostatku tabele primjećujemo porast iznosa prikupljenih prihoda; tako je u Hercegbosanskoj taj iznos iznosi 58,6 milijuna, uz rast od gotovo 7 milijuna, u Bosansko-podrinjskoj 35 milijuna s porastom od 5,49 milijuna te u Posavskoj 31,5 milijuna maraka uz ostvareni rast od 3,4 milijuna KM.
Porezni nadzori
Istodobno, kada je riječ o poreznoj disciplini, ona se može zahvaliti i znatno intenzivnijem radu inspektora na terenu. Tako je Porezna uprava Federacije BiH u prva četiri mjeseca ove godine izvršila 3183 inspekcijska nadzora – brže kontrole. Ilustracije radi, u istom razdoblju 2024. godine izvršeno je 1339 kontrola.
U izvršenim brzim kontrolama u četiri mjeseca 2025. godine otkrivena su 44 objekta koja nisu imala odobrenje za rad, au istom razdoblju 2024. godine otkriveno je 30 objekata. Otkriven je i veći broj neprijavljenih radnika – 497 u odnosu na 359 u prošlogodišnjem razdoblju, odnosno u kontekstu fiskalizacije ove godine u četiri mjeseca otkrivena su 34 objekta koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj, dok je u lanjskom razdoblju taj broj iznosio 27. Također, u razdoblju siječanj – travanj 2025. godine otkriveno je 829 obveznika fiskalizacije koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, u istom lanjskom razdoblju. 270 obveznika fiskalizacije. Znatno je porastao i broj “zapečaćenih” objekata. Zbog utvrđenih nepravilnosti u razdoblju siječanj – travanj 2025. godine zapečaćeno je 298 objekata, au istom razdoblju 2024. godine 95 objekata.
Scena.ba
