Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Nije nikakva tajna kako naša zemlja kuburi s velikim ekonomskim problemima. Što zbog katastrofalnih odluka domaćih vlasti, što zbog globalnih trvljenja. Kako se na sve to ove godine nadovezao i ratni sukob na Bliskom istoku sasvim je realno prognozirati kako nas ekonomski očekuje još i, blago kazano, izazovnije vrijeme. A to se potvrđuje i iz posljednjih izvješća Središnje banke Bosne i Hercegovine.
Rast
– Makroekonomski izgledi značajno su promijenjeni uslijed energetskog šoka izazvanog ratom na Bliskom istoku, i poremećajima na globalnim tržištima energenata. Nagli rast cijena nafte i plina doveo je do jačanja inflatornih pritisaka i slabljenja ekonomske aktivnosti na globalnoj razini. Sukladno tomu, Središnja banka je u ovom krugu revidirala projekcije ključnih makroekonomskih pokazatelja. Očekujemo usporavanje realnog rasta BDP-a do razine od 1,9 posto u 2026., nakon ostvarenog rasta od 2,1 posto u 2025. U narednim godinama očekuje se postupni oporavak ekonomske aktivnosti, uz rast realnog BDP-a od 3,3 posto u 2027. i 3,5 posto u 2028., stoji u analizi Središnje banke BiH u sklopu proljetnog kruga makroekonomskih projekcija za razdoblje 2026 – 2028.
Slabiji izgledi za rast u 2026. uglavnom proizlaze iz usporavanja domaće i vanjske potražnje, uz izraženu neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Osobna potrošnja, kao najveća komponenta BDP-a, nastavlja rasti umjerenijim intenzitetom, pri čemu se njen realni rast procjenjuje na 2,2 posto u 2026. Iako nominalne plaće i dalje rastu, visoki troškovi života, te i dalje prisutni inflatorni pritisci ograničavaju rast raspoloživog dohotka i kupovne moći stanovništva. Posljedično, domaća potrošnja ostaje relativno prigušena. Kretanja ulaganja i dalje su pod utjecajem promjena u zalihama, ali i pojačane neizvjesnosti koja utječe na odluke o ulaganju privatnog sektora. Sukladno tomu, projiciramo vrlo skroman rast ulaganja od 2,1 posto u 2026., a nakon toga postupan rast do kraja projekcijskog razdoblja.
– Doprinos neto izvoza ekonomskom rastu ostaje ograničen uslijed i dalje slabe eksterne potražnje, posebice iz ključnih trgovinskih partnera iz eurozone. Dodatno, usporavanje turističke aktivnosti i manji priljevi inozemnih gostiju negativno utječu na izvoz usluga, te i u segmentima vezanim uz turizam. Posljedično, rast uvoza i izvoza roba i usluga projiciramo blago iznad tri posto u 2026., uz postupno intenziviranje u narednom razdoblju, navodi se.
Dodaju kako rizici za projekcije ekonomskog rasta ocjenjuju se kao pretežno negativni. Oni se poglavito odnose na moguće daljnje pogoršanje geopolitičkih tenzija, produžene pritiske na cijene energenata i sirovina, kao i sporiji oporavak ekonomske aktivnosti u zemljama glavnim trgovinskim partnerima. S druge strane, potencijalni pozitivan efekt na srednjoročni rast mogao bi proisteći iz ubrzanja procesa europskih integracija i jačanja investicijske aktivnosti.
Inflacija
Nakon što su SAD i Izrael pokrenule napad na Iran krajem veljače 2026., negativni rizici za globalne ekonomske izglede dodatno su se intenzivirali, stoji u analizi Središnje banke BiH.
– Eskalacija sukoba dovela je do izražene volatilnosti na globalnim energetskim tržištima, rasta cijena nafte i prirodnog plina, kao i povećane neizvjesnosti na međunarodnim tržištima. Rast cijena energenata na svjetskom tržištu ubrzo se prelio na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, što se dalje reflektira i na ostale robe i usluge. Ukupna inflacija u BiH, mjerena indeksom potrošačkih cijena, već u ožujku 2026. iznosila je 5,1 posto. Sukladno tim kretanjima, projekcija inflacije za 2026. revidirana je naviše, do razine od 4,7 posto, ističe se.
U projekcijskom horizontu dinamika kretanja stope inflacija je pod snažnim utjecajem eksternih čimbenika, ali i pod utjecajem i domaćih čimbenika, iako oni u osnovi djeluju umjerenije u odnosu na eksterne pritiske. Iz domaćeg okruženja, potencijalni inflatorni pritisci proizlaze s tržišta rada, rastom plaća kao i povećanjem troškova proizvodnje. Prilikom izrade makroeekonomskih projekcija u ovom krugu, pretpostavljeni scenarij kretanja cijena energenata na svjetskim tržištima uključuje postupnu stabilizaciju cijena u srednjem roku.
– Rizici za inflaciju u srednjem roku ostaju izraženi i dominantno ovise o kretanju u eksternom okruženju, pri čemu se posebice ističu geopolitičke tenzije i potencijalna nova volatilnost na globalnim tržištima energenata i hrane. Dodatnu neizvjesnost predstavljaju inflacijska očekivanja i mogući efekti kroz formiranje cijena i troškova u gospodarstvu. Istodobno, domaći čimbenici nose umjerene rizike, koji u osnovi ovise o dinamici tržišta rada i intenzitetu domaće ekonomske aktivnosti. Negativni rizici vezani uz inflaciju u srednjem roku ostaju značajno izraženi, stoji u dokumentu Središnje banke BiH.
Scena.ba
