U hrvatskom političkom spektru u Bosni i Hercegovini otvoreno je novo poglavlje političkog pozicioniranja, nakon što je opozicijski blok najavio da će u roku od 15 dana izaći s imenom zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Ovaj potez predstavlja konkretizaciju višemjesečnih političkih razgovora i, po pisanju Faktora, najavljuje pokušaj artikulacije jedinstvenog opozicijskog nastupa.
Oporbeni blok Hrvatska petorka odgovara pristupom koji, kako navode, više ne podliježe strahu od optužbi za “izdaju nacionalnih interesa”.
U fokusu ove inicijative nalazi se dugogodišnja politička dinamika između HDZ-a BiH i Željka Komšića, koju dio opozicije opisuje kao stabiliziran, ali zatvoren i međusobno uvjetovan odnos snaga koji već godinama određuje političke ishode.
Iz hrvatske opozicije u BiH poručuju kako je cilj zajedničkog nastupa razbijanje dugogodišnjeg obrasca u kojem se izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda svodi na, kako navode, ponavljajući politički duel etabliranih aktera.
Pretpostavka oporbe je jasna: kandidatura Darijane Filipović (HDZ BiH), prema njihovom tumačenju, nije rezultat političke potrebe za promjenom, već odraz stroge stranačke hijerarhije koja favorizira predvidljivost i kontinuitet unutar kadrovske politike.
U tom kontekstu, opozicija dodatno ističe i nastup Slavena Raguža u emisiji BHRT-a, navodeći njegovu reakciju i “gromoglasan smijeh” kao simboličnu poruku da je, kako tvrde, vrijeme političkih pritisaka i optužbi u kojima se svaka kritika HDZ-a BiH kvalificirala kao napad na nacionalne interese – završeno.
Prema njihovoj interpretaciji, odnos između Dragana Čovića i Željka Komšića već godinama funkcionira kao politička struktura u kojoj se, iako formalno suprotstavljeni, međusobno učvršćuju u postojećim pozicijama.
Opozicija taj odnos opisuje kao svojevrsnu “političku simbiozu efekata”, u kojoj učestali izbor Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH doprinosi homogenizaciji hrvatskog biračkog tijela oko HDZ-a BiH, dok istovremeno HDZ BiH ostaje dominantna politička točka unutar tog korpusa.
“Riječ je o obrascu koji se ponavlja godinama. Iako se na površini radi o suprotstavljenim političkim pozicijama, u praksi takav odnos proizvodi predvidljive ishode i održava postojeću ravnotežu snaga”, poručuje Petorka.
Kako dodaju, upravo takva dinamika, prema njihovom mišljenju, otežava pojavu ozbiljne političke konkurencije unutar hrvatskog političkog spektra u BiH.
S druge strane, HDZ BiH i njegovo vodstvo predvođeno Draganom Čovićem godinama upozoravaju na problem preglasavanja Hrvata u Predsjedništvu BiH i potrebu legitimnog političkog predstavljanja. U tom kontekstu, pozivi na jedinstvo unutar hrvatskog biračkog tijela i upozorenja na fragmentaciju predstavljaju ključni politički narativ te stranke.
Opozicija, međutim, takav pristup vidi kao mehanizam očuvanja postojećeg političkog statusa quo, u kojem se politička stabilnost temelji na strahu od gubitka pozicije, a ne na stvarnoj konkurenciji ideja i programa.
“Pozivanje na jedinstvo bez otvorene političke utakmice u praksi znači održavanje zatvorenog kruga odlučivanja. Mi smatramo da je došlo vrijeme za drugačiji pristup i političku ponudu koja ne počiva isključivo na strahu od preglasavanja”, navode.
Najava zajedničkog kandidata pet hrvatskih stranaka, prema pisanju Faktora, predstavlja pokušaj političkog iskoraka i redefiniranja odnosa unutar hrvatskog biračkog tijela u Bosni i Hercegovini.
Scena.ba
