Koliko ćemo se odmoreno osjećati nakon buđenja ne ovisi samo o tome koliko smo spavali, već i o tome kakve snove imamo. Novo istraživanje sugerira da živopisni i „uronjeni“ snovi mogu značajno pridonijeti osjećaju kvalitetnog i dubokog sna.
Studiju su proveli znanstvenici iz Italije, a rezultati bi mogli pomoći u razvoju boljih tretmana za poremećaje spavanja, ali i u razumijevanju zašto uopće sanjamo. Kako ističe neuroznanstvenik Giulio Bernardi, nije svaka mentalna aktivnost tijekom sna ista – važna je njezina “dubina”, odnosno koliko nas san uvuče u sebe.
Snovi kao ključ boljeg odmora
U istraživanju su sudjelovale 44 zdrave odrasle osobe, a analizirano je ukupno 196 noći spavanja u laboratorijskim uvjetima. Tijekom noći ispitanici su buđeni i ispitivani o snovima, kao i o tome koliko se odmoreno osjećaju.
Rezultati su pokazali da su ljudi osjećaj najdubljeg sna imali ne samo kada nisu sanjali, već i kada su imali živopisne i intenzivne snove. To se događalo čak i kada je moždana aktivnost bila sličnija budnom stanju. S druge strane, najlošija kvaliteta sna zabilježena je kod fragmentiranih iskustava – kada su ispitanici imali osjećaj da su budni, ali bez jasnog sanjanja.
Kako mozak “tumači” san
Ovi rezultati mogu djelovati nelogično jer se obično smatra da je najkvalitetniji san onaj duboki, bez snova. Međutim, ranija istraživanja pokazuju da REM faza sna – faza u kojoj najčešće sanjamo – često pridonosi osjećaju boljeg odmora.
Ova studija fokusirala se na N2 fazu sna, koja traje najdulje tijekom noći. Znanstvenici smatraju da živopisni snovi mogu djelovati kao svojevrsni “jastuk” koji ublažava promjene u moždanoj aktivnosti i stvara osjećaj dubljeg sna. Taj efekt je posebno izražen pred jutro – kako potreba za snom opada, snovi postaju intenzivniji, a osjećaj odmora veći.
Novi pristup problemima sa snom
Iako istraživanje ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu, otvara nova pitanja o ulozi snova u kvaliteti sna. Moguće je da snovi pomažu mozgu obraditi emocije i svakodnevna iskustva, čime pridonose osjećaju kontinuiteta i odmora.
Ovo otkriće može biti važno i za osobe koje pate od nesanice. U budućnosti bi se mogle razviti metode koje utječu na snove kroz različite tehnike ili terapije kako bi se poboljšao subjektivni osjećaj sna.
Scena.ba
