Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 4. listopada 2026. godine, a osim što će biti prvi izbori na kojima će se koristiti nove izborne tehnologije, bit će i prvi izbori koji će se održati s izmjenama Izbornog zakona, koje se tiču imenovanja vodstva i Vlade Federacije BiH.
Naime, kada birači na izborima glasuju za županijske skupštine, oni ne biraju samo vlast na razini županije, nego neizravno odlučuju i kako će izgledati Dom naroda Federacije BiH, koji ima ključnu ulogu u imenovanju vodstva (predsjednika i dva potpredsjednika) i Vlade Federacije BiH.
Osnovna procedura za imenovanje Vlade Federacije BiH izgleda ovako. Zastupnici u Zastupničkom domu FBiH biraju se izravno i to je jasno i jednostavno. Za imenovanje Vlade Federacije potrebno je imati većinu u Zastupničkom domu (potporu 50 od 98 zastupnika).
Druga razina jest imenovanje kroz Dom naroda te predsjednika/potpredsjednike Federacije BiH, što se radi neizravno. U jednostavnoj shemi, birači izravno biraju županijske skupštine, zastupnici u županijskim skupštinama biraju izaslanike u Dom naroda. Izaslanici u Domu naroda biraju predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH. Predsjednik i potpredsjednici imenuju premijera Vlade kojeg potvrđuju Zastupnički dom i Dom naroda FBiH.
Dakle, biranjem zastupnika u županijske skupštine izravno se utječe na formiranje Vlade FBiH.
Schmidtove izmjene
Ono što je bitno istaknuti jest da će, za razliku od izbora 2022. godine, na ove izbore birači prvi put izići znajući da biraju prema izmjenama Izbornog zakona koje je u dva navrata nametnuo tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, a kojima je u suštini ojačana uloga klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda prilikom imenovanja vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine.
Pravila koja je nametnuo Schmidt u izbornoj noći vrijedila su prilikom imenovanja izaslanika Doma naroda i nakon izbora 2022. godine. Ipak, razlika je u tome što glasači prilikom izlaska na birališta prije četiri godine nisu znali da će doći do izmjena.
Do izbora 2022. godine Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine sastojao se od 58 izaslanika (po 17 Bošnjaka/Hrvata/Srba i 7 ostalih). Schmidtovim izmjenama u izbornoj noći 2022. godine broj izaslanika podignut je na 80 (po 23 Bošnjaka/Hrvata/Srba i 11 ostalih).
Izaslanici se u Dom naroda imenuju iz skupština županija. Broj izaslanika iz svakog naroda raspoređuje se razmjerno na temelju posljednjeg popisa stanovništva. Dodatno, predviđeno je da se iz svake županije u svaki od klubova imenuje najmanje jedan izaslanik, ukoliko je u skupštini županije izabran najmanje jedan pripadnik datog naroda.
U suštini, glasovanjem za županijske skupštine glasači oblikuju izgled Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine.
Ono što je drukčije u odnosu na ranije izbore jesu izmjene Izbornog zakona. Za predlaganje kandidata za predsjednika/potpredsjednike FBiH u svakom od klubova naroda u prvom krugu glasovanja potrebna je potpora 11 od 23 izaslanika (47,83 posto), dok je ranije trebala potpora 6 od 17 izaslanika (35,29 posto). Matematički gledano, na ovoj točki u proceduri za imenovanje vodstva Federacije BiH uloga klubova ojačana je za 12,5 posto. Ukoliko u prvom krugu ne postoji većina od 11 ruku, u drugom krugu broj ruku spušta se na 7, a u trećem na četiri.
Dakle, ako jedna stranka ili koalicija ima 13 izaslanika u jednom od klubova Doma naroda, ona učinkovito kontrolira tko može biti imenovan u vodstvo FBiH.
Matematički gledano, u odnosu na razdoblje prije Schmidtovih izmjena, sada je stranci za kontrolu ove faze izbora u klubu naroda potrebno imati 58,33 posto kontrole, dok je ranije trebalo 70,59 posto. Strankama s jačom etničkom bazom birača olakšana je kontrola procesa izbora predsjednika/potpredsjednika Federacije.
Drugo Schmidtovo nametanje
Druga točka u kojoj je Schmidt mijenjao Izborni zakon Federacije, a koja se tiče Doma naroda, došla je njegovim nametanjem u travnju 2023. godine.
Ovim izmjenama dopuštena je mogućnost da, ukoliko predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH ne postignu konsenzus, premijer Federacije BiH bude imenovan s potpisom predsjednika i samo jednog od potpredsjednika.
Za takvo imenovanje Vlade potrebno je da glasuje većina zastupnika u Zastupničkom domu te većina u Domu naroda, pod uvjetom da protiv imenovanja Vlade ne glasuju tri petine ili više zastupnika iz jednog od klubova naroda. Tri petine od 23 izaslanika su 14 izaslanika.
Ovom izmjenom, ako stranka ima 14 izaslanika u jednom klubu Doma naroda Federacije BiH ili 60,87 posto kontrole, ona može blokirati imenovanje Vlade Federacije BiH. Dodatno, bez obzira na broj izaslanika, Vladu Federacije nemoguće je imenovati ako je ne podrži predsjednik FBiH.
Ukoliko bi se ovo primijenilo na rezultate izbora 2022. godine, jedini apsolutni kontrolni paket imao je HDZ koji je imao 14 izaslanika u klubu Hrvata u Domu naroda.
Iako su i prije Schmidtovih izmjena Izbornog zakona županijske skupštine i njihovo delegiranje izaslanika u Dom naroda imali veliku ulogu u imenovanju Vlade Federacije BiH, jačanjem uloge klubova Doma naroda neizravno je pojačana i uloga županijskih zastupnika u imenovanju Vlade Federacije BiH. Također, postalo je i važnije kako su stranke rasporedile svoje kandidate različitih nacionalnih pripadnosti i hoće li oni ući u županijsku skupštinu kako bi mogli biti delegirani u Dom naroda.
Za sve službene upite, propise te aktualne objave i potvrde izbornih pravila možete posjetiti službenu stranicu Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Scena.ba
