Oglašavanjem zvona na katoličkim crkvama u Bosni i Hercegovini danas će se označiti čin blagoslova i posvete hrvatskog naroda i domovine Bosne i Hercegovine Presvetom Srcu Isusovom.
Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj će danas biti posvećen Presvetom Srcu Isusovom. Čin posvete obavit će se u svim župnim crkvama i kapelama diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske večeras u 19 sati. Posvetu će obilježiti zvuk crkvenih zvona koja će zvoniti pet minuta u čast toga čina. To je odluka Biskupske konferencije BiH i Hrvatske biskupske konferencije.
U svom dopisu od 29. svibnja 2025. vrhbosanski nadbiskup, mons. Tomo Vukšić dao je konkretne upute koje se odnose na sam čin posvete. „Neka na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, 27. lipnja 2025., neposredno prije euharistijskoga slavlja na kojemu se toga dana okuplja najveći broj vjernika, u svim župnim i drugim crkvama (i kapelama) diljem Vrhbosanske nadbiskupije započne zvonjava zvona koja će trajati pet minuta. Nakon toga neka započne euharistijsko slavlje koje neka bude što svečanije. Poslije Popričesne molitve, a prije završnoga misnog blagoslova, slijedi čin posvete Presvetomu Srcu Isusovu tako što će svećenik, koji bude prevodio to misno slavlje, ispred oltara ili ispred lika Srca Isusova ili pred raspelom izmoliti pripremljenu Molitvu posvete“, navedeno je, među ostalim, u dopisu vrhbosanskog nadbiskupa.
Podsjećanja radi biskupi BK-a BiH i HBK-a u svom pastirskom pismu „Na kršćanskim temeljima, u zajedništvu Crkve, hodočasnici nade“ u prigodi Jubilejske 2025. i 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva odlučili su Presvetom Srcu Isusovu posvetiti hrvatski narod i domovinu. Tada su pozvali cijeli Božji narod i njegove pastire, sve prezbitere i đakone, redovnike i redovnice, sve Bogu posvećene osobe, svakoga vjernika i vjernicu da na spomenutu svetkovinu budu dionici te posvete, piše kta.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva, jer je Srce postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji. Čak i u Bibliji srce se smatra više sjedištem znanja negoli ljubavi.
Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nalazimo kod srednjovjekovnih mistika, a u 16. st. njegovali su je kartuzijanci i kasnije isusovci. Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. godine.
No, tek je 1765. godine papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Ubrzo su blagdan prihvatile redovnice Reda Pohođenja kojem je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. godine posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe.
Blagdan Presvetog Srca Isusovog slavi se u petak nakon blagdana Tijelova.
Scena.ba
