Često i dugotrajno korištenje bolovanja i njegova zloupotreba tijekom radnog vijeka u Federaciji BiH na naplatu dolaze prilikom odlaska u mirovinu.
Prema trenutačnim zakonskim propisima, osobe koje su često i dulje na bolovanju ostvarit će nižu mirovinu od svojih kolega koji to pravo koriste minimalno. Naime, kako su objasnili iz Federalnog zavoda za MIO, za konačni iznos mirovine ključnu ulogu igraju duljina staža osiguranja, odnosno mirovinskog staža, visina ostvarenih plaća osiguranika za koje su uplaćeni doprinosi, kao i visina općeg boda u godini ostvarivanja prava na mirovinu.
Što kaže zakon
– Značaj ostvarene plaće osiguranika, odnosno osnovice osiguranja na konačni iznos mirovine, ogleda se u članku 46. zakona kojim je propisano da se godišnji osobni koeficijent utvrđuje tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počevši od 1. siječnja 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH odnosno u Federaciji BiH za istu kalendarsku godinu – naveli su za Avaz iz Zavoda za MIO. Podsjetili su i na Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Ovim zakonom propisano je da osiguraniku za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti ili ozljede, osim ozljede na radu i profesionalne bolesti, pripada naknada plaće u visini od najmanje 80 posto od osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od iznosa minimalne plaće važeće za mjesec za koji se utvrđuje naknada. Nadalje, Zakonom o doprinosima navedeno je da osnovicu za obračun doprinosa čini naknada plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti do 42 dana.
Kako su objasnili iz Federalnog zavoda za MIO, navedeno znači da poslodavac uplaćuje doprinose za vrijeme privremene spriječenosti za rad u visini od 80 posto od osnovice za naknadu, što u konačnici utječe na visinu godišnjeg osobnog koeficijenta za tu kalendarsku godinu i on će biti manji za vrijeme privremene spriječenosti za rad, jedino u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti naknada plaće isplaćuje se u visini od 100 posto te ne utječe na visinu mirovine.
U Federaciji BiH u više se navrata govorilo o zloupotrebi bolovanja te se tražio način za njezino suzbijanje. Naime, u Federaciji BiH prosjek bolovanja po radniku je 25 dana, u Sarajevskoj županiji 22 dana, dok, usporedbe radi, u zemljama europske unije broj dana bolovanja po jednom radniku u prosjeku iznosi 6,5 godišnje. Iz navedenog je vidljivo kako radnici u Federaciji BiH gotovo četiri puta više dana godišnje provedu koristeći bolovanje od svojih kolega zaposlenih u EU.
Zdravstveni razlozi
Najčešći zdravstveni razlozi zbog kojih se otvaraju bolovanja su bol u leđima, nadzor nad visokorizičnom trudnoćom, druge bolesti intervertebralnog diska, vrtoglavica, povišen krvni tlak, ali i akutna reakcija na stres. Prema podacima koje su vijesti.ba dobile iz Zavoda zdravstvenog osiguranja SŽ-a, samo u toj županiji u 2023. godini bilo je otvoreno 5776 bolovanja u trajanju duljem od 42 dana, broj onih s manjim brojem dana koji idu isključivo na teret poslodavaca je mnogo veći. U istoj godini na ime refundacije naknade plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja u spomenutoj županiji izdvojena je 10,077.831 KM.
Scena.ba
