DOK SE EUROPOM posljednjih mjeseci šire upozorenja da bi Rusija jednog dana mogla testirati granice NATO-a, u petak je tijekom ruskog napada na Ukrajinu dron pogodio stambenu zgradu u Rumunjskoj, članici NATO-a.
“Gotovo je s mirnim snom”
U incidentu su ozlijeđeni žena i dijete. Ruski dronovi su tijekom četverogodišnjeg rata s Ukrajinom nekoliko puta preletjeli rumunjsku granicu, ali ovo je prvi put da su rumunjski građani ozlijeđeni. Iz Kremlja još nema službenog komentara o incidentu, no ruska državna novinska agencija TASS prenosi kako je predsjednik Vladimir Putin “svjestan” događaja.
Znakovite su riječi zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrija Medvedeva, koji je uputio oštru poruku građanima zemalja Europske unije, ustvrdivši da su njihove vlade jednostrano ušle u rat s Rusijom.
“Građani zemalja EU-a, morate shvatiti da su vaše vlasti jednostrano zaratile s Rusijom. Stoga budite oprezni i neka vas ništa ne iznenadi. Gotovo je s mirnim snom”, njegove su riječi.
Europske zemlje mjesecima upozoravaju na ovo
“NATO je spreman braniti svaki pedalj svojega teritorija”, poručio je glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte. “Ruski agresorski rat prešao je još jednu crvenu liniju”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Zasad je teško reći predstavlja li incident u Rumunjskoj izoliran slučaj ili dio šireg obrasca, no dolazi u trenutku kada europske sigurnosne službe i dužnosnici sve glasnije upozoravaju na pogoršanje sigurnosne situacije te rast rizika od prelijevanja rata izvan granica Ukrajine.
Rusija već dugo prijeti
Za takve strahove Rusija posljednjih tjedana daje sve više povoda. Uputila je niz sve ratoborijih izjava protiv baltičkih država, zaprijetivši bombardiranjem “centara za donošenje odluka” u Latviji, optuživši tu zemlju da pruža utočište ukrajinskim operaterima dronova, što su latvijske vlasti demantirale.
Prošlog tjedna u Litvi su se oglasile zračne uzbune, zbog čega se vlada morala skloniti u bunker nakon što su se sumnjivi ruski dronovi približili njezinu zračnom prostoru iz Bjelorusije.
Rusko ministarstvo obrane također je objavilo adrese tvrtki u osam europskih zemalja koje navodno surađuju s Ukrajinom na proizvodnji dronova, upozoravajući na “nepredvidive posljedice”.
Europu je strah
No koliko je realan strah da bi se rat mogao doslovno preliti izvan Ukrajine?
Wall Street Journal piše da strahovi od mogućeg širenja sukoba na Europu nisu novi, no da su ih nedavni događaji učinili znatno izraženijima.
Visoki europski dužnosnici strahuju da bi Rusija u sljedećih 12 mjeseci mogla vidjeti priliku za djelovanje, pogotovo jer naftni šok uzrokovan ratom u Iranu stvara dodatne političke nemire u Europi, jačajući krajnje desne stranke koje traže povratak kupnji ruskih energenata i prekid pomoći Ukrajini.
Avdagić: Ovo je već eskalacijska faza
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Index kaže da Europa posljednjih godina svjedoči nizu događaja koji potvrđuju da se sigurnosna situacija na kontinentu postupno pogoršava.
“Evo, vidimo ovo u Rumunjskoj, ljudi su ozlijeđeni i nanesena je materijalna šteta zbog udara drona kojeg je Rusija poslala na Ukrajinu. I to se ponavlja iznova i iznova. Ruska strana se opravdava riječima da je to tako jer se Ukrajina brani. Čini se da se Ukrajina ne treba braniti i da onda ne bi bilo štete ili ranjavanja ljudi”, govori on.
“Mi smo već sad u eskalacijskoj fazi i ovo što Rusija čini je nedopustivo, a koliko vidim, to u njihovim medijima zasad uopće nije tema. Dron udari u zgradu u Rumunjskoj i njima je to normalno. Dakle, ovo je sve jedna faza eskalacije, a hoće li biti realne prijetnje, to je ipak stvar obavještajne procjene. Činjenica je da Rusiji ne ide od ruke rat u Ukrajini”, kaže.
Rusiji treba eskalacija radi mobilizacije
Takve procjene dijeli i Wall Street Journal, koji u svojoj analizi ističe da upravo zastoj ruskih snaga u Ukrajini predstavlja jedan od razloga zbog kojih europske sigurnosne službe posljednjih mjeseci sve ozbiljnije razmatraju mogućnost širenja krize.
Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, više nego što Kremlj uspijeva regrutirati. Nastavak rata u Ukrajini ovim tempom uskoro će postati neodrživ bez prisilne mobilizacije.
“Ako pokrenete mobilizaciju samo za ovaj rat, šaljete signal da u njemu zapravo ne pobjeđujete”, rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. “Tako dolaze do točke u kojoj moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna točka.”
“Rusija si ne može priuštiti nastavak rata na sadašnjem pravcu jer će se suočiti sa zamkom iscrpljivanja resursa”, rekao je Oleksandr V. Danylyuk, predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu i bivši ukrajinski obrambeni i obavještajni dužnosnik.
“To znači da će Putin morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući nuklearnu ucjenu, ali bez stvarne uporabe nuklearnog oružja. A može i horizontalno, širenjem sukoba na druga područja dok istovremeno pokušava zamrznuti rat pod povoljnijim uvjetima.”
“Napad na NATO članicu je treći svjetski rat”
Avdagić kaže da trenutno ipak ne vidi situaciju u kojoj bismo govorili o prijetnji širenja sukoba na novu državu, članicu EU-a ili NATO-a.
“To bi se znalo jer bi se govorilo o gomilanju trupa na granicama. Tada bi to značilo dvije stvari: ili da se pokušava dodatno zastrašiti zemlju ili zemlje o kojima je riječ, ili da će uslijediti ono što je apsolutno najgora stvar. Napad na bilo koju članicu možemo proglasiti trećim svjetskim ratom i tu uopće nema dvojbi”, rekao je.
“Nalazimo se u mučnoj fazi”
Kaže da je Rusija oslabljena u ovom trenutku.
“Rusija je znatno oslabljena, a Ukrajina strateški udara po energetskim čvorištima i energetskoj infrastrukturi koja služi potrebama ruske vojske. U tom smislu, eskalacijski moment Rusiji treba kako bi se s ratom nastavilo.
“Najveći pritisak trenutno je na Bjelorusiji, a ona ima relativno male vojne snage. U eventualnom sukobu s već iskusnom ukrajinskom vojskom, koja se u međuvremenu pripremila u velikom opsegu, to bi bilo gubitničko. Možemo svakako očekivati novo zveckanje nuklearnim prijetnjama”, dodaje.
“Ovo je mučna faza”
“Nalazimo se u vrlo mučnoj fazi kada je riječ o odnosima Europe i Rusije. Ako je na licima još ostalo maski, ovo bi moglo do kraja pokazati kakav je ruski režim i dokle je spreman ići.
Hoće li uslijediti novi eskalacijski incidenti s još više ozlijeđenih kako bi sukob postao otvoreniji, što bi moglo dodatno pogoršati odnose i posljedično dovesti do nove mobilizacije i jačanja vojnih kapaciteta u Rusiji? Nažalost, dok čekamo mir, situacija može postati znatno gora”, kaže.
Dodaje kako je ovo dokaz da se Europa mora trgnuti, što djelomično i radi.
“Koliko god to danas izgledalo nevjerojatno, možda bi trebalo razmišljati i izvan uobičajenih okvira, konkretno o pregovorima, budućim strateškim odnosima i sigurnosnim jamstvima koja bi mogla osigurati trajniji mir. Ponekad se isplati razmatrati i rješenja koja na prvi pogled ne izgledaju ozbiljno, ako mogu dovesti do ishoda u kojem ljudi prestaju patiti i umirati”, zaključio je Avdagić.
Scena.ba
