Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović za sutra je sazvao dvije sjednice tog doma – hitnu, na kojoj bi se trebao razmatrati zahtjev Zastupničkog doma za donošenje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku, te redovnu sjednicu s čak 54 točke dnevnog reda.
Održavanje hitne sjednice iniciralo je sedam izaslanika kako bi se omogućilo razmatranje zakonskog prijedloga kojim se predviđa da, u slučaju poremećaja tržišta ili drugih opravdanih razloga, Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akciza na naftne derivate. Takva bi odluka mogla vrijediti najduže šest mjeseci tijekom jedne kalendarske godine. Zastupnički dom usvojio je ovaj prijedlog 16. ožujka po hitnom postupku, a predlagač je zastupnik Saša Magazinović. Nakon hitne sjednice planirano je i održavanje redovne, na kojoj će se razmatrati brojni zakonski prijedlozi, odluke, izvješća i informacije. Među njima su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH te Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom povjerenstvu BiH, čije je usvajanje jedan od ključnih uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom. Predlagatelji ovih zakona su članovi Kolegija Doma naroda – Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić. Riječ je o verziji zakona koju Vijeće ministara BiH nije prihvatilo, iako ju je predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Ipak, Dragan Čović nedavno je u Mostaru izjavio kako je upitno održavanje sjednice. – Dom naroda zakazan je za ponedjeljak, za koji danas znamo da se neće dogoditi, jer opet po istom modelu netko nameće određene točke dnevnog reda – kazao je Čović, dodavši kako su europski zakoni, poput onih o VSTV-u i Sudu BiH, predloženi tek kao dvadeseta točka dnevnog reda. Na redovnoj sjednici pred izaslanicima bi se trebao naći i zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, također po hitnom postupku.
Taj zakon trebao bi otkloniti ključni sustavni nedostatak na koji je upozorio MONEYVAL, koji je u prosincu 2024. godine ocijenio da BiH nema funkcionalan sustav za provedbu međunarodnih financijskih sankcija. Njegovo usvajanje važno je za očuvanje međunarodnog ugleda zemlje i izbjegavanje ulaska u FATF-ov proces pojačanog nadzora.
Pred izaslanicima bi se, u prvom čitanju, trebao naći i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH. Cilj zakona je usklađivanje s 16 direktiva Europske unije te uspostava uređenog veleprodajnog tržišta i burze električne energije, čime bi BiH ispunila jedan od preduvjeta za izuzeće od mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama.
Uz to, planirano je i razmatranje zahtjeva Zastupničkog doma za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Scena.ba
