IAKO za njega izvan Kine zna relativno malo ljudi, najmnogoljudniji grad na svijetu mogao bi biti kineski Guangzhou, koji, prema nekim procjenama, broji čak 73 milijuna stanovnika. No odgovor na pitanje koji je grad najveći na svijetu nije nimalo jednostavan. Sve ovisi o tome što se uopće smatra gradom: administrativno područje, urbano područje, aglomeracija ili golema mreža međusobno povezanih naselja.
Najnaseljenije urbano područje na planeti
Prema podacima Encyclopædije Britannice, upravo je Guangzhou, glavni grad kineske provincije Guangdong, najnaseljenije urbano područje na planetu.
Smješten je u blizini delte Biserne rijeke, oko 145 kilometara od Južnog kineskog mora. Zahvaljujući strateškom položaju, stoljećima je bio jedno od najvažnijih trgovačkih središta Kine i važna točka susreta sa stranim kulturama još od 3. stoljeća.
Unatoč tome, izvan Kine za njega uglavnom znaju tek zaljubljenici u geografiju, a rijetki bi ga spontano naveli kao najveći grad na svijetu.
Grad poznat i kao Kanton
Guangzhou je u svijetu dugo bio poznat pod imenom Kanton, a upravo je po tom nazivu nastala i kantonska kuhinja, jedna od najpoznatijih kineskih kuhinja. Grad se smatra jednim od gastronomskih središta Kine, posebno zahvaljujući dim sumu, malim jelima koja se tradicionalno poslužuju uz čaj.
U Guangzhouu se i danas snažno koristi kantonski dijalekt, iako je službeni jezik mandarinski kineski. Upravo je taj dijalekt desetljećima oblikovao pop kulturu južne Kine, uključujući filmove i glazbu iz Hong Konga.
Grad trgovine i nebodera
Grad je poznat i po Kantonskom sajmu, najvećem i najpoznatijem kineskom sajmu uvoza i izvoza, koji se održava još od 1957. godine. Zahvaljujući njemu Guangzhou i danas ima ključnu ulogu u svjetskoj trgovini.
Jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola je Canton Tower, toranj visok 604 metra koji dominira panoramom grada.
Posebno je impresivan noću, kada cijela obala Biserne rijeke svijetli u neonskim bojama. Guangzhou je ujedno i jedan od infrastrukturno najrazvijenijih kineskih gradova, s jednim od najvećih metro sustava na svijetu i golemim brojem nebodera.
Drevne zajednice i tradicionalna arhitektura
Posebno mjesto u gradu zauzima i Chen Clan Academy, raskošni kompleks iz 19. stoljeća koji je danas muzej tradicionalne kineske umjetnosti. Poznat je po detaljnim drvenim i kamenim rezbarijama te se smatra jednim od najljepših primjera tradicionalne arhitekture u južnoj Kini.
Zanimljivo je i da Guangzhou ima jednu od najstarijih muslimanskih zajednica u Kini. Prema povijesnim zapisima, ondje je još u 7. stoljeću izgrađena džamija Huaisheng, koja se smatra jednom od najstarijih džamija u zemlji.
Guangzhou kao simbol doba megagradova
Guangzhou je jedan od najboljih primjera svijeta u kojem se gradovi više ne mogu promatrati samo kroz njihove administrativne granice. Takva urbana područja sve češće prerastaju u goleme, međusobno povezane cjeline u kojima se isprepliću stanovanje, industrija, trgovina, promet i svakodnevni život milijuna ljudi.
Upravo zato se u suvremenoj urbanizaciji sve češće govori o megagradovima, odnosno metropolitanskim područjima s više od deset milijuna stanovnika. Danas ih ima na gotovo svim kontinentima osim Australije i Antarktike, a obilježavaju ih golema površina te iznimno složeni društveni, ekonomski i infrastrukturni sustavi.
Megagradovi u zemljama u razvoju u pravilu rastu mnogo brže od onih u razvijenim državama. Razlog su uglavnom masovne migracije stanovništva iz manjih mjesta i sela, ali i visok prirodni prirast. Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz 2018. godine, u svijetu postoje 33 megagrada, a u njima živi otprilike osmina ukupnog urbanog stanovništva planeta. Procjene govore da bi do 2030. njihov broj mogao porasti na 43.
Najveći među njima, oni s više od 20 milijuna stanovnika, često se nazivaju hipergradovima ili metagradovima. Upravo takva mjesta, među kojima se ističe i Guangzhou, pokazuju koliko se pojam grada u 21. stoljeću promijenio. Grad više nije samo jasno omeđen prostor na karti, nego golemi organizam koji povezuje milijune ljudi, naselja, prometnica i ekonomskih tokova.
Scena.ba
